1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Irska - zlatna EU ulaznica za migrante

U Irskoj Pakistanci relativno jednostavno mogu postati građani EU. Tamo se naime razvio "biznis" sklapanja brakova s djevojkama iz Latvije - preko interneta. Organizirane bande svake godine tako mame na stotine žena.

Simbolična slika: trgovina ženama

Mladim djevojkama obećavaju novac i posao ako prividno sklope brak s njima

Bio je to san o malo zabave u Irskoj, možda i o boljem životu. Za Annu je to bio kratak san. Ona je već odavno opet u Rigi. Tu u latvijskom glavnom gradu gotovo nikome nije ispričala da je u Irsku otišla kako bi se udala za jednog Pakistanca. Jedino je to uspjela ispričati svojoj najboljoj prijateljici. Bila je naivna, kaže, pristala na varljivu ponudu da odleti u Irsku kako bi tamo mogla dobiti obećani novac.

Vjerenički prstenovi i putovnica

Fiktivnim brakom do državljanstva u EU

"Jedna prijateljica mi je kazala da ima prijatelje u Irskoj, Pakistance, i da će mi oni kupovati lijepu odjeću i, ako budem željela, mogla bih već za dva tjedna ponovno letjeti natrag kući", priča Anna. Ali Pakistanci nisu Annu pustili kući. Ispostavilo se da se za jednog od njih trebala udati, u protivnom, kazali su joj, treba vratiti novac koji su oni za nju platili kriminalnoj bandi, a kojoj pripada i navedena Annina prijateljica. Anna, kojoj je tada bilo 18 godina, je prisilno držana u jednoj kući i samo uz velike napore joj je pošlo za rukom informirati irsku policiju.

Ne provjeravaju poznaju li se mlada i mladoženja

Problem koji je zatim nastao: u Republici Irskoj fiktivni brakovi nisu kažnjivi. Tko želi postati građanin Europske unije, taj se ženi u Irskoj, i to uglavnom s djevojkama iz istočne Europe. To je posljednjih godina postao veliki problem, objašnjava John O'Driscoll iz irskog Ureda za useljeništvo. "Samo prije nekoliko godina je broj zahtjeva za državljanstvom nakon ženidbe bio nekih dvadesetak ili tridesetak, dok ih je prošle godine bilo 1.200 ili možda čak blizu 2.000", navodi O'Driscoll.

Latvijke se u Irskoj udaju najčešće za Pakistance, Litvanke s druge strane pretežito za Nigerijce. U Irskoj, naime, službenici ne provjeravaju poznaju li se mlada i mladoženja, sklapanje braka je samo formalna stvar.

Dublin

Dublin

Novinarka Aleksandra Jolkina poznaje tematiku fiktivnih brakova. Kad je pod lažnim imenom na internetu dala oglas, odmah je dobila ponudu za fiktivni brak i za avionsku kartu za Dublin. Žene koje se upuste u takvo što, nisu uopće svjesne opasnosti, navodi Jolkina. "Uobičajeno te žene dolaze iz siromašnih regija, žive u siromašnim uvjetima i očajno traže izlaz iz tog okruženja. Najčešće nemaju posao, a Pakistanci i Indijci obećavaju da će im pronaći posao", objašnjava ova novinarka.

Potrebno riješiti bit problema

Nezaposlenost u Latviji iznosi gotovo 20 posto, što je najviše u Europskoj uniji. Mnoge mlade žene u toj zemlji ne vide svijetlu budućnost. Latvijska vlada je stoga upravo pokrenula kampanju na temu "lažne mlade".

"Često se žene u takvim brakovima siluju i tuku. A prije sklapanja braka se duševno zlostavljaju. Nemaju kontrolu nad svojim životom, potpuno su ovisne o onima, koji su ih tu doveli i koji ih drže pod pritiskom", kaže Gita Miruskina iz organizacije "Shelter Safe House", koja pomaže žrtvama trgovine ljudima.

Mladi ljudi u kafićima u Rigi

Nezaposlenost u Latviji je velika. Na fotografiji: kafići u Rigi

Ali jedna kampanja ne može riješiti bit problema: U Latviji fiktivni brakovi važe kao trgovina ljudima, u Irskoj ne. U latvijskom veleposlanstvu u Dublinu dobro poznaju ovaj problem. "Ruke su nam vezane, jer irska policija može samo primjenjivati onaj zakon koji je na snazi, a ne onaj koji bi trebao biti na snazi. Ako se ti brakovi i dalje budu dopuštali, onda će se sve to nastaviti", navodi latvijski veleposlanik u Irskoj, Karlis Elferts.

Latvijska vlada već godinama vrši pritisak na Irsku da fiktivne brakove učini kažnjivima - kako bi zaštitili mlade djevojke u vlastitoj zemlji i efikasnije kontrolirali useljavanje u Europsku uniju.

Autorice: Birgit Maas / Marina Martinović

Odg. ur.: A. Slanjankić