1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Iranski atomski program i kontrola Medjunarodne agencije za atomsku energiju

Iranski inzinjeri skinuli su jucer pecate sa tri postrojenja za obogacivanje urana. To je izazvalo ostre reakcije medjunarodne zajednice. Predsjedavajuci EU, austrijski kancelar Wolfgang Schüssel optuzio je Teheran da steti miru u svijetu. Sluzbeni Washington trazi uvodjenje sankcija i iznosenje slucaja pred Vijece sigurnosti.

Satelitska fotografija iranskog nuklearnog postrojenja u Natanu

Satelitska fotografija iranskog nuklearnog postrojenja u Natanu

Mozda vec za nekoliko mjeseci, najkasnije medjutim za dvije do tri godine Iraqn bi mogao izgraditi atomsku bombu, tvrde predtavnici Izraela i iranska opozicija. Izmedju ostaloga ukazuje se na to da postoje tajni dijelovi atomskog programa te da nejveci dio tog programa kontrolira vojska. To navodi samo na jedan zakljucak, tvrde predstavnici opozicione organizacije Nacionalnog iranskog otpora:

"Rezin svakako namjerava izgraditi atomsku bombu i koristi svaku mogucnost kako bi igrao politicke igre i dobio na vremenu, sve dok se zadatak ne obavi."

Kontrolori Medjunarone agencije za atomsku energiju, IAEO u Becu, u vise su navrata zatekli iranske strucnjake u tajnim aktivnostima povezanimka sa atomskim programom, a Iran je poslovao i sa pakistanskim krijumcarem atomskog materijala Kahnom. Dokazi doduse jos nisu pronadjeni, ali ima vrlo mnogo indicija. Najvise sumnje izaziva iransko inzistiranje na punom proizvodnom ciklusu uranskog gopriva, sto ukljucuje i obogacivanje urana te proizvodnju plutonija, koji se koriste u atomskim bombama. Takve aktivnosti Medjunarodna agencija posebno ostro kontrolira, objasnjava IQAEO-inzinjer Massimo Aparo:

"Zapocinje se sa tzv. zutim kolacem, uranskim prahom koji se u Isfahanu pretvara u plin uranheksaflor. Njega je potom moguce obogatiti u centrifugama, a to postrojenje se nalazi u Natansu.

Sa tog postrojenja sada su skinuti pecati Medjunarodne agencije, a Teheran je odbio prijedlog Moskve da obogaceni uran uvozi iz Rusije. Iran svoj atomski program objasnjava potrebom novih izvora elektricne energije. Zasada je Teheran od atomske bombe jos daleko. Strucnjaci u Becu tvrde u povjerljivim razgovorima da bi do izrade iranske bombe moglo proci jos deset godina. Za to je potrebna tako velika kolicina obogacenog urana, da bi to bilo vrlo tesko sakriti pred osjetljivim instrumentima medjunarodnih inspektora.