1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Iranske ambicije i bez nuklearnog programa

Tokom sedmice biće jasno da li je moguć dogovor s Iranom, izjavio je John Kerry. U pregovorima o nuklearnom programu Irana na sceni je umjereni optimizam, ali nije nestala zabrinutost zbog političkih ambicija Teherana.

Šefovi diplomatija SAD i Irana, Kerry i Zarif, na pregovorima u Lozani

Šefovi diplomatija SAD i Irana, Kerry i Zarif, na pregovorima u Lozani

"Važne tačke su još uvijek nedefinisane", upozorava ministar vanjskih poslova Francuske Laurent Fabius. Ipak, postignut je napredak. Njegov kolega iz Irana Džavad Zarif potvrđuje ovu procjenu. U brojnim pitanjima se stoji pred dogovorom, ali po nekim pitanjima još uvijek postoje razlike. Jedan član delegacije SAD, koji je želio da ostane anoniman, izjavio je kako sumnja da će se konačni dogovor postići do kraja marta, što je prvobitno bilo planirano. Potvrdio je ipak da se sve strane u pregovorima trude da do tog roka imaju bar neki rezultat u rukama. "Iran mora donijeti neke vrlo teške, ali neophodne odluke", izjavio je ovaj član američke delegacije.

Ipak, konačni cilj - dogovor o kontroli iranskog nuklearnog programa, kod zapadnih država i država regiona Persijskog zaliva ne otklanja zabrinutost zbog vanjskopolitičkih ciljeva vlade u Teheranu. Njih i dalje brine želja Irana da postane nova regionalna sila Bliskog istoka.

Iranski savjetnici u Iraku

Tako se Iran već godinama angažuje u Siriji. Tamo se trupe Revolucionarne garde bore na strani režima predsjednika Bašara el Asada, baš kao i hiljade boraca libanskog Hizbolaha - milicije koju finansira Teheran.

Nuklearno postrojenje Bušer na jugu Irana

Nuklearno postrojenje Bušer na jugu Irana

Mnogo toga ukazuje i na to da je Iran vojno aktivan i u susjednom Iraku. Iranski šef diplomatije Zarif je početkom marta za CNN izjavio da "Iran nema svojih snaga na iračkom tlu". Istovremeno je potvrdio da je njegova zemlja indirektno umiješana u borbu protiv terorističke organizacije "Islamska država". "Imali smo uvijek savjetnike u toj zemlji koji su podržavali iračku vladu i armiju", rekao je on. Iranska novinska agencija FARS izvještava kako se iranski general Kasim Sulejmani nalazi u samom vrhu iračke armije.

Susjedi Irana, baš kao i države Zapada, ovaj iranski angažman posmatraju s pomiješanim osjećajima. Iranska vojna sila je dragocjena pomoć u borbi protiv IS-a. Jasno je isto tako da je vjernost Teherana sirijskom predsjedniku Asadu bitno doprinijela destabilizaciji prilika u Siriji. To je inače i omogućilo da u Siriji ojačaju teroristi IS-a.

Pitanje je također čemu vodi dugoročni angažman Irana u Iraku. General Martin E. Dempsey, šef generalštaba vojske SAD-a, angažman Teherana u borbi protiv IS-a vidi kao djelomično pozitivan. "Ipak, to bi mogao da postane problem, ako to dovede do novih religioznih podjela između šiita i sunita u toj zemlji."

Strah od hegemonijalnih težnji

Proteklih godina se pojačala bojazan da će među šiitima doći do još većeg uticaja religije. Iran kroz saradnju sa Asadom i libanskim Hizbolahom karte ulaže na saradnju sa šiitskim partnerima.

Teheran i u Jemenu podržava šiitske pobunjenike naroda Huti, koji su natjerali u bijeg legalno izabranu vladu i trenutno vode borbe za prevlast nad gradovima na važnim strateškim pozicijama.

Iran bi mogao da pokuša da u Jemenu, Siriji, pa i u Iraku pomogne šiitskim snagama da dođu na vlast.

Pitanje je šta bi to značilo za sunite u tim zemljama. Politička izolacija sunita, što je činila vlada bivšeg iračkog premijera Nurija el-Malikija, bitno je doprinijela tome da Islamska država stekne brojne simpatizere.

Uz sve to, savjetnik iranskog predsjednika Ali Junezi, ovako je nedavno opisao susjednu zemlju: "Trenutno, Irak ne samo da se nalazi unutar našeg civlilizacijskog kruga uticaja, nego je dio našeg identiteta, kulture, dio je našeg centra interesovanja i naše zemlje. Kako su geografija i kultura Irana i Iraka nerazdvojne, tako se mi ili borimo jedni protiv drugih ili ćemo postati jedno."

Junezi je ovom izjavom početkom marta izazvao niz ogorčenih reakcija. Irački ajatolah Ali al-Sistani je izjavio kako je njegova zemlja zahvalna Iranu na podršci u borbi protiv IS-a, ali je dodao: "To ne znači da će Irak izgubiti svoju nezavisnost i identitet." Junezi je potom izjavio da je pogrešno shvaćen. On je rekao da je govorio o "istorijskom i kulturnom jedinstvu", ali to ne znači "da će Irak postati dio iranskog carstva". Ali upravo u tu izjavu nisu povjerovali brojni analitičari.

Zajednički interes u borbi protiv IS-a

Bliske veze: bivši irački premijer Maliki i iranski predsjednik Rohani

Bliske veze: bivši irački premijer Maliki i iranski predsjednik Rohani

Arapski list Al-Hayat, finansiran novcem iz Saudijske Arabije, stoga sa dozom zabrinutosti gleda na mogući sporazum o nuklearnom programu Irana. "Države Persijskog zaliva su svjesne da se dogovor SAD i Irana neće odraziti samo na pitanja nuklearnih tehnologija. On će učvrstiti politiku vlade predsjednika Obame koji je slijep pred regionalnim ambicijama Teherana. To će ohrabriti Iran da i dalje ekspandira i ovlada arapskim svijetom - u Iraku, Siriji, Jemenu, Libanu i drugdje."

Slične kritike iznijeli su i članovi Vanjskopolitičkog odbora američkog Senata. "Cilj Irana je da postane najjača sila regiona", tvrdi republikanski senator Marco Rubio. Šef američke diplomatije John Kerry odbacio je ovakve stavove uz tvrdnju: "Ne smije se zanemariti činjenica da sve države regiona imaju iste interese kada je riječ o problemu sa pokretom IS-a."

Otvoreno je pitanje ko je taj ko će biti u stanju da taj interes kasnije najbolje iskoristi u vlastitu korist.