1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Iranci biraju Ahmadinedžadovog nasljednika

Građani Irana u petak (14.06.) biraju novog predsjednika, pošto Mahmud Ahmadinedžad nakon dva mandata više nije mogao da se kandiduje. Jedini umjereni kandidat je vjerski poglavar Rohani, dok tvrdolinijaša ima dovoljno.

Tirade mržnje protiv Izraela, provokacije oko atomskog programa. Neposlušni predsjednik Ahmadinedžad je nedavno pao u nemilost Ajatolaha Ali Hameneija. Stoga Hamenei pri izboru novog predsjednika ništa ne želi prepustiti slučaju.

Pravo glasa na izborima ima više od 50 miliona Iranaca koji će na glasačkom listiću zateći šest imena. Samo jedno od njih ubroja se u reformiste ili – kako to prenose zapadni mediji – „umjerene kandidate“. U pitanju je Hasan Rohani koji uživa podršku uglednog bivšeg predsjednika Akbara Hašemija Rafsandžanija.

Rafsandžani je prethodno preporučio drugom reformskom kandidatu Mohamadu Rezi Arefu da se povuče iz izborne trke, kako se ne bi rasipali glasovi umjerenih birača, što je ovaj i učinio. Analitičari vjeruju da Rohaniju šanse rastu jer naspram sebe ima razjedinjene konzervativne kandidate. Sam Rafsandžani je takođe želio da se kandiduje, ali njegovu kandidaturu nije potvrdio moćni Savjet čuvara revolucije. Taj Savjet je dobio skoro 700 prijava i onda, prema nejasnim kriterijumima, odabrao osam kandidata od kojih su se dvojica povukla iz izborne trke.

Bildkombo Präsidentschaftskandidaten Wahlen im Iran NEU

Predsjednički kandidati: Said Jalili, Ali Akbar Velaiati, Mohammad baghe Ghalibaf, Mohsen Rezai, Hasan Rohani, Mohammad Gharazi

Malo nade u promjene

Sve ovo ne unosi mnogo nade da će doći do promjena, tvrdi Michael Lüders, ekspert za Bliski istok: "To su sve probrani kandidati koji su bliski vladajućem sistemu, koji imaju dobre veze u vjerskim krugovima i koji nemaju uporište, odnosno podršku neke parlamentarne grupe. Lider islamske revolucije ajatolah Hamenei je i želio da to bude tako. On želi predsjednika kojeg će u slučaju potrebe moći da kontroliše."

Od petorice konzervativnih kandidata svjetskoj javnosti je najpoznatiji Said Džalili, koji je u Ahmadinedžadovoj vladi bio zadužen za nuklearni program zemlje i smatra se posebno tvrdim konzervativcem. Ko god da sjedne u predsjedničku fotelju, suočiće se sa galopirajućom ekonomskom krizom u Iranu. Kriza je direktno povezana sa nuklearnim programom Irana koji međunarodna zajednica smatra spornim i zbog kojeg su Teheranu uvedene oštre sankcije. Ekonomske teme su stoga dominirale u predizbornoj kampanji, dok su stidljivo pominjane sloboda štampe, interneta ili univerziteta.

Pri tome, predsjednik zemlje ima manja ovlaštenja od vrhovnog vjerskog vođe Ajatolaha Ali Hameneija. Upravo on određuje glavne strateške smjernice u razvoju atomskog programa i u politici. Bez blagoslova Hameneija ne postoje šanse da se promijeni stav Irana, a time i odnos međunarodne zajednice prema njemu.

Autorica: Jasmina Rose (agencije)

Odgovorna urednica: Zorica Ilić