1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Iran sudjeluje u razgovorima o Siriji

Prvi put nakon dogovora o nuklearnom naoružanju, sastat će se pregovarači SAD-a i Irana. Ekspreti kažu da je prisustvo Teherana krucijalno, ali sumnjaju da će dvije strane naći zajednički jezik u vezi s ratom u Siriji.

default

Učesnici konferencije o Siriji u Beču

Trebalo je četiri godine, 250.000 izgubljenih života i milioni izbjeglica da ključni igrači sjednu za isti stol i razgovaraju o planu za okončanje građanskog rata u Siriji.

Pregovori počinju u petak (30.10.2015), a Sjedinjene Američke Države prihvatile su učešće Irana za pregovaračkim stolom, s druge strane Iran je pristao pregovarati. Egipat, Francuska, Njemačka, Irak, Liban, Rusija, Saudijska Arabija, Turska i Velika Britanija također su potvrdile da će učestvovati u pregovorima.

"Znak je jasan. Dogovori o nuklearnom naoružanju otvorili su prostor za svjetske sile i Iran da sarađuju na rješavanju regionalne krize", kaže za DW Seyed Hossein Mousavian, koji je bio iranski ambasador u Njemačkoj i glasnovornik Irana u pregovorima o nuklearnom naoružanju s Evropskom unijom.

Washington je prethodno dva puta odbio uključivanje Irana u pregovore u vezi sa Sirijom. Ali, kako se konflikt još više razbuktava bez izgleda za skori završetak, SAD su bile prisiljene priznati da nema održivog rješenja bez Irana, smatra Saied Golkar, ekspert za Iran pri Chicago Council on Global Affairs.

"Trenutno svi shvataju da se situacija ne poboljšava", kaže za DW Golkar. "Iz dana u dan sve je gore i sada su shvatili da je Iran jedina država na terenu koja pomaže Assadu da opstane. Ne možete ignorirati Iran."

Iranski komandiri ubijeni u Siriji

Iranski komandiri ubijeni u Siriji

Da li će ovaj put biti želje za kompromisom?

Za Teheran, cijena vojnih intervencija se povećava. Tri komandira Revolucionarne garde, uključujući dva generala, ubijena su ovaj mjesec u Siriji.

"Dan za danom donose mrtva tijela komandira", kaže Gokar. "Shvataju da je to visoka cijena. Popularnost vojne intervencije u Iranu opada. Ovo je dovelo vladu do toga da se priključi pregovaračkom stolu sa SAD-om."

Došlo je do smanjenja napetosti u odnosima između SAD-a i Irana što je kulminiralo tokom pregovora o nuklearnom naoružanju, koji su značili smanjenje sankcija za Iran koji bi zauzvrat trebao smanjiti nuklearne aktivnosti. Prema mišljenju Majida Rafizadeha želja za kompromisom iskazana tokom razgovora o nuklearnom naoružanju neće se prenijeti na rješavanje sirijskog konflikta.

"U Siriji, geopolitički i strateški ciljevi su previše različiti da bi se premostio jaz između dvije strane", kaže Rafizadeh, ekspert za pitanja Irana i Sirije na Univerzitetu Harvard. "Dodajmo tome da je tu još mnogo igrača osim Irana i SAD-a; regionalni i globalni državni sudionici, kao i više od 1.200 sudionika koji nisu državni, ali su uključeni u rat."

Moguće rješenje

Teheranski i iranski pregovarački timovi za istim stolom

Iran i Sirija održali su razgovore u Teheranu u augustu ove godine

Iran i Rusija dugo su smatrali režim predsjednika Bashara al-Assada kao jedini koji može osigurati stabilnost u Siriji, a podršku su mu pružili i kroz direktne vojne intervencije.

Nasuport tome, SAD, kao i evropski i sunitski saveznici već duže vremena vide Assada kao izvor nasilja i nestabilnosti, a ne kao moguće rješenje. Washington je, međutim, ublažio svoje stavove. Državni sekretar John Kerry u martu je obznanio kako će SAD vjerovatno pregovarati sa predstavnicima Assadovog režima kao dio rješenja konflikta u Siriji.

Prema mišljenju Golkara u iranskoj politici se osjeti pragmatizam, kojeg predvodi Hassan Rouhani. On upravlja odnosima Irana u sirijskom ratu, a spreman je prihvatiti budućnost te zemlje bez Assada na vlasti. Ali, oni su zatočeni u borbi u Siriji, jer Revolucionarska garda nastavlja podržavati Assada i vjeruje u vojno rješenje krize.

Ayatollah Khamenei balansira između interesa dvije strane, kaže Golkar, ali prisustvo ministra vanjskih poslova Javada Zafira razgovorima u Beču mora odobriti Khamenei. To pokazuje da je vrhovni vođa, barem spreman razmišljati o diplomatskom rješenju.

"Spremni su napustiti Assada, ukoliko to rješenje uključuje Alavite i šiite te ako to rješenje može zadovoljiti iranske interese u regiji", kaže Golkar. "Ako sve ove zemlje postignu dogovor da Alaviti ostanu na vlasti, postoji mogućnost da će Iran govoriti o Siriji bez Assada, ali ne i bez Assadovog režima", pojašnjava on.

Preporuka redakcije