1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Iran: Podrška Damasku pa sve ostalo

Teheran nema namjeru da odustane od podrške alavitskom režimu u Siriji. To je jedini kristalno jasan stav Irana. Manje je jasno kako ta šiitska država misli da dela u ratu protiv terorizma i „demokratizaciji Sirije“.

Iran želi da učestvuje u međunarodnom rješenju problema u Siriji – to su predstavnici Teherana jasno stavili do znanja tokom zasjedanja Generalne skupštine UN u Njujorku. Ali su jednako jasno rekli da njihova vizija rješenja nikako ne uključuje svrgavanje Bašara al Asada. Time Iran stoji na strani Rusije. „Mi smo jedinstveni u stavu da vlada u Damasku ne smije biti oslabljena“, rekao je u svom govoru predsjednik Irana Hasan Rohani. Mi se pri tome odnosi na Iran i Rusiju.

Rohani je još rekao da će njegova država podržati komšijske zemlje Siriju i Jemen u borbi protiv terorista i „pripremi puta u demokratiju“. U govoru nije direktno pomenut Bašar al Asad. Dan ranije je Rohani međutim rekao da bi protjerivanje Asada stvorilo „raj za teroriste“. „Može se razmišljati o reformi vlasti u Siriji, ali to ne smije biti prioritet u odnosu na borbu protiv terorizma“, prenosi Rojters reči predsjednika Irana. A za CNN je rekao da „nema drugog rješenja, osim jačanja centralnih vlasti“.

Ukratko, Iran nema namjeru da pregovara o svojoj bezrezervnoj podršci šiitsko-alavitskom režimu u Damasku. „Dobar odnos prema Asadovoj vladi pokazuje koliki je uticaj Irana u regionu. Sirija je istovremeno logistički važan most za podršku šiitskom Hezbolahu u Libanu“, kaže Kamran Matin, stručnjak za međunarodne odnose sa engleskog univerziteta Saseks. U razgovoru za DW kaže da Iran ima jaču startnu poziciju u pregovorima sa drugim regionalnim i svjetskim silama jer Sirijom zvanično vlada veliki prijatelj Irana.

Rohani

Rohani

Misteriozni general

Demonstracija zajedništva Rusije i Irana u Njujorku nije nikakvo iznenađenje. Sredinom septembra je po drugi put u Moskvi boravio general Kasem Solejmani, komandant jedinica Kuds, elitne trupe iranske revolucionarne garde. Ta jedinica je zadužena za specijalne zadatke van granica zemlje. „Iran i Rusija su posljednjih godina redovno usklađivali politiku prema predsjedniku Asadu“, kaže Mohsen Milani sa Centra za strateške i diplomatske studije Univerziteta Južna Florida. „Prema izvještajima medija, komandant Solejmani već godinama rukovodi iranskim operacijama u Siriji.“

U posljednje dvije godine su iranski mediji objavljivali fotografije i izvještaje kojima je Solejmani predstavljen kao jedan od najvažnijih vođa šiitskih paravojski koje se u Iraku i Siriji bore protiv Islamske države. U američkim medijima se o generalu Solejmaniju ispredaju još veće priče, o tome da je navodno jedan od najmoćnijih ljudi na Bliskom istoku, da iz pozadine vuče konce sirijskog građanskog rata. Šta god od toga bilo tačno, tek činjenica je da je Moskva nakon druge Solejmanijeve posjete momentalno pojačala vojno prisustvo u Siriji.

„Posljednjih mjeseci je sirijska vojska pretrpjela brojne poraze“, kaže politikolog Kamran Matin. On smatra da redovna vojska ne uspjeva da se suprotstavi džihadistima. „Ako se raspadne režim u Siriji, onda bi Islamska država bila jedina snaga koja bi mogla da ugrabi moć. Raspad sirijskog režima imao bi pogubne posljedice po cio region“, upozorava Matin.

Symbolbild Russland Syrien Luftschläge

Vazdušni napadi Rusije na ciljeve u Siriji

Nisu vezani za Asada

Izgleda da su do sličnog zaključka došli i u Vašingtonu. „U trenutnoj situaciji ima smisla razgovarati sa predstavnicima iranskih vlasti o Siriji“, rekao je zamjenik američkog šefa diplomatije Vendi Šerman. A njegov šef Džon Keri je nešto uvijenije rekao da zasjedanje Generalne skupštine UN vidi kao „značajnu priliku za čitav niz zemalja da preuzmu važne uloge u rješenju jednog od najtežih problema Bliskog istoka“.

Teheran je već govorio o novom mirovnom planu za Siriju koji se priprema u dogovoru sa Moskvom, a predviđa „nacionalno pomirenje“, pregovore i demokratske izbore. Nije poznato kako plan konkretno izgleda. „Ne znam kako Iran misli da okonča krvavi rat u Siriji. Cilj svakako ostaje održanje pro-iranskog režima – sa ili bez Asada“, smatra američki politikolog Milani. Drugim rečima, Teheranu treba odani režim u Damasku, ali nije posebno vezan za ličnost Bašara al Asada. Stoga Milani smatra da, ukoliko Iran uspije da na drugi način osigura svoj interes, onda će biti spreman da pregovara i o Asadovoj sudbini.

Preporuka redakcije