1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Iran domovina Jevreja

Najveća jevrejska zajednica na Bliskom Istoku, izuzme li se Izrael, živi u Iranu. "Naš iranski identitet ne može se zamijeniti novcem,"- kažu mnogi iranski Jevreji.

default

Unatoč Ahmadinedžadovim kontraverznim stavovima

„Oni žive od vremena kralja Kyrosa II u područjima današnjeg Irana. Za to vrijeme generacije i generacije drugih Jevreja morale su mijenjati svoje mjesto stanovanja i svoju zemlju. Može se reći da Iran širom svijeta važi kao druga jevrejska domovina“.

Ovo kaže Arsh Arabi, predstavnik jevrejske zajednice u državnom institutu za religijski dijalog i osnivač jevrejskog mjesečnog magazina Bina koji izlazi na farsiju. Farsi nije samo jezik jevrejskih Iranaca već svih Iranaca.

Razlike u upotrebi jezika postoje samo u molitvi, kaže Abai:

„Hebrejski je za iranski Jevreje isto tako jezik molitve kao i arapski za iranske muslimane. I pored toga naprimjer ceremonije vjenčanja i obredi žalosti iranskih Jevreja sličniji su Irancima više nego Jevrejima u drugim zemljama.

Širom svijeta njeguje se paralelno jevrejska religija i jevrejska kultura. Kod naših iranskih Jevreja je religijska kultura nasuprot tome više obilježena perzijskom.

Mi ne vidimo razliku između Jevreja i drugih Iranaca uprkos religiji“.

Jevreji u Iranu ne žive u posebnoj četvrti. Oni žive kao Iranci u susjedstvu sa drugima Jevrejski hirurg dr. Mohaber radi dva dana sedmično u bolnici Sapir u Teheranu. Bolnicu finansiraju bogati iranski Jevreji bilo da žive u inozemstvu ili u samom Iranu.

„Ova moderna i dobro opremljena bolnica izgrađena je u metežu Drugog svjetskog rata u južnom Teheranu kako bi se pomoglo siromašnima u ovom dijelu grada. Svako jutro ispred ulaza može se vidjeti dugi red djece i žena koji čekaju na prijem. Naši posjetitelji su većinom Muslimani. Brojni su oni koji se žele liječiti ovjde ili biti pregledani od jevrejskog ljekara.“

Iranka Zohre Mohamadie o zajedničkom životu kaže:

„Naš grad je bio veoma mali, a stanovnici su bili pola Jevreji, a pola Suniti. Mi smo skupa i na vjenčanjima i za vrijeme žalosti. Kada bi naš susjed Jevrej za svoje slavlje napravio kolač, cijelo susjedstvo bi dobilo nešto od tog kolača. Tokom iračko- iranskog rata skupa smo morali pobjeći u druge gradove, objašnjava 62-godišnja žena čija djeca žive u Njemačkoj“.

Od nekadašnjih oko 100 000 Jevreja, koji su živjeli u Iranu 30-tih godina, u međuvremenu je oko tričetvrtine napustilo zemlju. Tokom Islamske Revolucije 1979. godine, potom osmogodišnjeg iračko-iranskog rata i na koncu privrednih sankcija mnogi Jerveji su se iselili. Blizu 70 posto iranskih Jevreja odlučilo se za dijasporu, prije svega za dolazak u SAD i Europu. Oko 25 000 Jevreja još uvijek živi u Iranu.

U novembru 2005. godine iranski predsjednik Mahmud Ahamdinedžad izjavio je da će njegova Vlada izbrisati Izrael sa svjetske mape. Mjesecima kasnije on je negirao postojanje holokausta. Zbog njegove provokacije su se prvi put mnogi Iranci zapitali što holokaust uopće znači, kaže Arabi:

„Do toga većina Iranaca riječ holokaust nikada nije čula jer iranski Jevreji su u to vrijeme ostali pošteđeni. Suprotno većini tadašnja jevrejska zajednica nije bila obilježana holokaustom. Isto tako udaljenost od Evrope kao i izostanak emigracijskih motiva tadašnjih iranskih Jevreja odigrali su svoju ulogu. Osim toga jedva se može naći knjiga o toj temi na farsiju. Nakon Islamske revolucije 1979. godine holokaust je u Iranu posebno prešućivan, kaže iranski Jevrej Arash Abai.