1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Irak – zemlja koja ima Vladu, ali ne i državu

Politička scena u Iraku je tako rascjepkana kao nikad dosad. U nedjelju (7.3.) Iračani izlaze na parlamentarne izbore. Značajnih prognoza nema, a pobjednika očekuje težak zadatak sastavljanja Vlade.

Plakati kandidata u Bagdadu

Mnoštvo plakata u Bagdadu

Od nedjeljnih izbora u Iraku ovisi kako će se zemlja dalje razvijati. Ljudi, pak, nemaju nade da će se političari koji u narednim godinama budu na vlasti brinuti za njihove potrebe. Gotovo sedam godina nakon pada režima Saddama Husseina, opskrba strujom i vodom još uvijek ne funkcionira kako treba. Sigurnosna situacija je nešto bolja, ali još uvijek ne dovoljno dobra. Radnih mjesta skoro da i nema a korupcija je dostigla nepojmljive razmjere. Političarima je jedino stalo do vlasti i moći u naftom

Nuri al-Maliki za govornicom za vrijeme izborne kampanje

Nuri al-Maliki za vrijeme izborne kampanje

bogatom Iraku. Upravo te vlasti, sadašnji premijer Nuri al-Maliki, nipošto ne želi odreći. Kaže, teško je radio na tome, da izgradi tu državu.

Politički rat „svatko protiv svakoga“

Veliki problem današnjeg Iraka je, međutim, da te države uopće nema, smatra Joost Hiltermann, zamjenik voditelja programa za Bliski Istok pri Međunarodnoj kriznoj grupi (ICS – International Crisis Group). „Postoji Vlada, ali ne postoji država“, kaže Hiltermann. U Iraku se, kaže Hiltermann, sve vrti oko moći koja je vezana uz neku osobu i konfesionalni kontekst. Dok je na proteklim izborima 2005., politička scena još bila podijeljena na tri dijela: šiiti, suniti i Kurdi, danas je politička scena prilično rascjepkana. Irački sociolog Faleh Abdul-Jabbar objašnjava da je u međuvremenu došlo do diobe unutar samih sunita, šiita i Kurda: „Rascjepkanost je tako velika da je to u neku ruku preraslo u rat 'svatko protiv svakoga'.“ A kako spremnost na kompromis baš i nije jača strana iračkih političara, proces sastavljanja Vlade bi se mogao pokazati izuzetno teškim.

Parlamentarni izbori u Iraku (arap.)

Parlamentarni izbori u Iraku (arap.)

Jasnog pobjednika vjerojatno neće biti. Favoriti za poziciju najjače frakcije u parlamentu su, prema anketama, kandidati s al-Malikijeve liste, ali dobre šanse imaju i pretežito šiitski orijentirani i od Irana podupirani kandidati s liste „Irački nacionalni Savez“, okupljeni oko Ammara al-Hakima i Moktada al-Sadra. Treća politička opcija, kojoj se također pripisuju velike šanse, je „Irakiya“ pod vodstvom šiita Iyada Allawija. „Irakyja“ je jedina sekularna alijanca, gdje su zastupljeni i suniti. Kurdska lista bi nakon ovih izbora mogla biti odlučujuća snaga koja struja će uspjeti dobiti većinu u parlamentu.

Izbor po vjerskoj osnovi

Ovo političko nadmetanja mnogih političkih stranaka u Iraku odlikuje tamošnju sliku demokracije. No, sociolog Abdul-Jabbar upozorava da se mlada demokracija u Iraku ne može uspoređivati s europskim demokratskim modelom. Birači i dalje daju svoje glasove uglavnom po vjerskoj osnovi. Do stranačke demokracije Iraku, znači, predstoji dug put.

Predizborni skup u Iraku

Politička scena se nakon pet godina značajno promijenila

Uzimajući u obzir da iračko stanovništvo većinom šiitsko, vjerojatno će pripadnik šiita na kraju biti zadužen za formiranje Vlade. Razgovori o formiranju koalicija će zasigurno dugo trajati. Joost Hiltermann iz Međunarodne krizne grupe se plaši da će, uzimajući cjelokupnu situaciju u obzir, političke elite jednog dana jednostavno umjesto razgovora započeti ulične borbe. „Svi oni drže naoružane ulične postrojbe ili dijelove vojske pod svojom kontrolom. Vojska bi se tako u najgorem slučaju mogla raspasti“, navodi Hiltermann.

Naoružana dvojica mladića, pripadnika ulične postrojbe, na jugu Iraka

Političke elite imaju svaka za sebe naoružane ulične postrojbe

Sve samo Saddam ne!

Ovi strahovi su dijelom možda i opravdani jer krajem kolovoza američke trupe napuštaju Irak. Delikatna situacija! Stoga Washington, prije nego zaista povuče svoje vojnike, želi biti siguran da situacija nakon izbora i ostaje stabilna. Susjedi Iraka, međutim, imaju druge prioritete. Iran priželjkuje jednu Vladu koja je bliska Teheranu i protiv Amerike, kaže Abdul-Jabbar. Takva vlada bi, međutim, Saudijskoj Arabiji bila trn u oku. Turska i Sirija se također nadaju stabiliziranju stanja u Bagdadu. S druge strane, svi se slažu u jednom: Irak ni pod koju cijenu ne smije biti više tako jak da postane tako opasan kao što je bio za vrijeme Saddama Husseina.

Autorice: Birgit Kaspar / Marina Martinović

Odg. ur.: Azer Slanjankić