1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Irak – deset pitanja, deset odgovora

Borci iz redova terorističke skupine ISIS osvojili su centralne gradove na sjeveru i zapadu Iraka. To budi strahove da bi se cijela zemlja mogla raspasti u krvavom građanskom ratu. Pregled aktera i razvoja situacije.

1. Što je ISIS?

Sunitska teroristička skupina „Islamska država u Iraku i Siriji“ (ISIS) razvila se iz raznih drugih ekstremističkih skupina. One su se sve borile protiv američke invazije u Iraku i Vlade u Bagdadu. ISIS pripada izdancima terorističke mreže Al-Kaida, ali se 2013. godine suprotstavio Al-Kaidinim uputama pod vodstvom svoga vođe Abu Bakra al-Baghdadija. Borci iz redova ISIS-a kontroliraju velika područja u Siriji te na zapadu i sjeveru Iraka. Njihov je cilj država između Sredozemnog mora i Tigrisa u kojoj bi na snagu stupilo iznimno rigorozno shvaćanje islama.

2. Zašto se iračka Vlada čini bespomoćnom u odnosu na ISIS?

Iračka Vlada na čelu s premijerom Nurijem al-Malikijem najprije nije mogla zaustaviti brzo napredovanje ISIS-a. Prema procjenama Falka Waldea, stručnjaka za Irak iz zaklade Friedrich Naumann, za to postoji cijeli niz razloga: Prvo, ISIS profitira od propusne granice sa Sirijom. Ova organizacija, koja je aktivna u obje zemlje, na taj način može lako premještati borce i oružje. U Vladi u Bagdadu, osim toga, postoji vakuum jer je Al-Maliki od parlamentarnih izbora u aprilu još uvijek u potrazi za koalicijskim partnerima. No najvažniji razlog su vjerske napetosti između sunitske manjine i šiitske većine. Mnogi suniti u Iraku smatraju da su u podređenom položaju. „To je idealno plodno tlo za paravojne formacije poput ISIS-a koje sasvim ciljano destabiliziraju sunitske gradove u Iraku“, izjavio je Walde.

Flüchtlinge aus Mossul

Izbjeglice iz Mosula - u bijegu je trenutačno oko pola milijuna Iračana

3. Kakvo značenje ima osvajanje Mosula?

Osvajanjem Mosula džihadisti su prvi put uspjeli dovesti milijunski grad u Iraku pod svoju kontrolu. „To je veliki psihološki uspjeh, zbog kojeg će se ISIS-u pridružiti i drugi sunitski ekstremisti“, smatra Walde. Mosul je, osim toga, važan i u ekonomskom i geografskom smislu. Mosul je važna eksportna ruta za naftu i prometno čvorište na putu za Siriju, napominje stručnjak iz zaklade Friedrich Naumann. No osvajanje ovoga milijunskoga grada je samo jedna etapa za ekstremiste koji odatle žele dalje napredovati.

4. Kako reagiraju šiiti?

Šiiti se osjećaju jako ugroženima zbog napredovanja sunitskih boraca. Myriam Benraad iz Europskog vijeća za vanjske odnose (European Council on Foreign Relations), prvog paneuropskog „think tanka“, procjenjuje da bi se pojedine šiitske paravojne formacije, koje se trenutačno bore u Siriji na strani sirijskoga predsjednika Bashara al-Assada, mogle vratiti u Irak. Moglo bi se dogoditi da se različite šiitske skupine uključe u borbe umjesto slabe iračke vojske kako bi se zaštitilo šiitsko stanovništvo.

Peschmerga Kämpfer bei Kirkuk

Kurdski vojnici, takozvane pešmerge, u blizini Kirkuka

5. Što rade Kurdi u Iraku?

Kurdsko stanovništvo na sjeveru Iraka se pokušava ne uplitati u sukob između sunitskih i šiitskih Arapa. No Myriam Benraad smatra da to Kurdima neće poći za rukom. S jedne strane, borci iz redova ISIS-a i njihovi saveznici pokušavaju napredovati i prema gradu Kirkuku na koje pravo poliježu i Arapi i Kurdi. Ondje se nalaze važna naftna polja. S druge strane, sve više Iračana bježi od terora ISIS-a na kurdski sjever koji je ionako već pružio utočište velikom broju izbjeglica iz Sirije.

6. Hoće li se raspasti Irak?

Središnja Vlada u Bagdadu službeno još uvijek vlada svim dijelovima države. No stvarna podjela Iraka između sunitskih i šiitskih Arapa te Kurda već je dobro uznapredovala. „Postoji realna opasnost od raspada Iraka“, kaže Benraad, stručnjakinja za Irak. Sukob će jako dugo trajati i bit će jako krvav, strahuje ova suradnica Europskog vijeća za vanjske odnose.

7. Na koji su način susjedne države umiješane u Iraku?

U Iraku se sukobljavaju interesi mnogih država u regiji. Irak, Iran, Sirija i libanonski Hezbolah smatraju se šiitskim osovinom. Ona se bori za utjecaj sa sunitskim državama. Prema mišljenju Florence Gaub, stručnjakinje za Bliski istok na Institutu za sigurnosne studije Europske unije, Vlada u Bagdadu, u kojoj dominiraju šiiti, ima dobre odnose sa susjednim Iranom, ali nije teheranska marioneta. U Iraku, osim toga, postoje mnoge šiitske skupine i pokreti koji imaju vlastite interese. Smatra se da druge susjedne države poput Turske i Saudijske Arabije stoje na strani sunita. No prema mišljenju Florence Gaub stanje je kompliciranije. Tako ni interesi iračkih sunita nisu ni u kojem slučaju jedinstveni. Radikalni islamisti stoje u središtu pozornosti, tvrdi Gaub. No tu su i sunitska plemena, pristalice srušenog režima pod strankom Baath, bivši vojni dužnosnici i drugi. Saudijska Arabija vjerojatno podržava samo dio njih, dodaje.

Abu Bakr al-Baghdadi Anführer der ISIS Offensive in Nordirak

Abu Bakr al-Baghdadi, vođa ISIS-ove ofenzive na sjeveru Iraka

8. U kojoj je mjeri Europa pogođena događajima u Iraku?

Europa će biti izravno pogođena razvojem situacije u Iraku, uvjerena je Myriam Benraad iz Europskog vijeća za vanjske odnose. Kao i u slučaju građanskog rata u Siriji, znatno će porasti broj džihadista koji se vraćaju s ratnih područja u Iraku. „To očigledno predstavlja opasnost za nacionalnu sigurnost Europe“, naglašava Benraad. Porast će i broj izbjeglica iz te regije. Broj sunitskih ekstremista se, osim toga, širi u sve više zemalja u blizini Europe. To bi moglo pogoditi i Libanon, Jordan, a možda i Egipat.

9. Kako se ponašaju Sjedinjene Američke Države?

SAD je već početkom godine, kad je ISIS osvojio velike dijelove provincije Anbar na zapadu Iraka, najavio slanje oružja Al-Malikijevoj Vladi. Iako se i u SAD-u mogu čuti sve glasnije kritike na račun Nurija al-Malikija, američka Vlada ga želi podržati u borbi protiv terorističkih skupina. SAD pritom očito nema nikakvih problema s tim što pomaže Vladi koja ima bliske odnose s Iranom.

10. Kakvo rješenje postoji za krizu u Iraku?

Stručnjakinja za Bliski istok Gaub ukazuje na taktiku koja je već 2008. godine pomogla da se suzbiju sunitske terorističke skupine u Iraku. Tada je pregovaračima na kratko vrijeme pošlo za rukom nagovoriti sunitske paravojne formacije da stanu na stranu Vlade nakon što im je dala političke ustupke. To je, osim vojnih akcija, i ovaj put jedini način da se razdvoje neislamističke skupine od ISIS-a, kaže Gaub. No još se ne zna hoće li premijer Al-Maliki, koji stoji pod ogromnim pritiskom, pristati na to.

Preporuka redakcije