1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Iracko Vijece usvojilo prelazni Ustav

Ustav Islamu daje temeljnu vaznost ali ostavlja
prostora i za druge religije. U Iraku nece biti
islamske drzave, po uzoru na Iran. Islam ce
biti vazan ali ne i jedini temelj, na kojem
pociva iracka drzava. U osnove pravne drzave
spadace i postovanje ljudskih prava. Prelazni
iracki ustav, onako kako ga je potpisao
americki civilni upravitelj Paul Bremer stupa
na snagu u srijedu. Do ponedjeljka ujutro
trajali su pregovori o novom Ustavu, u kojima
su ucestvovali predstavnici Siita, Sunita i
Kurda. Cini se da su svi zadovoljni postignutim
rjesenjem. Tako portparol Ahmada Tschalabija,
sefa irackog Nacionalnog Kongresa, kaze:

0-Ton: "Sve tacke Ustava su dogovorene
sporazumno. Razmotren je svaki detalj, svaka
rijec. Vjerujemo da smo donijeli dobar Ustav,
koji ce Irak odvesti korak dalje u pravcu
samostalnosti i demokratije."

Kurdi i Suniti uspjeli su realizirati ideju da
Irak bude savezna drzava. To znaci da ce
pojedinacne provincije imati svoju zasebnu
vladu a time i odredjeni stepen autonomije. To
ce sunitsku i kurdsku manjinu zastiti od
siitske vecine. Siiti predstavljaju 60%
stanovnistva u Iraku. Pojedinosti o stepenu
autonomije bice razradjeni u konacnoj verziji
Ustava, koja se treba usvojiti naredne godine.

Prelazni Ustav predvidja i da zene dobiju
cetvrtinu poslanickih mjesta u irackom
Parlamentu. Irak je sedamdesetih i osamdesetih
godina bio drzava, u kojoj su zene, u
poredjenju sa ostalim arapskim zemljama, imale
najveca prava. One su imale vaznu ulogu u
drustvu. Radile su kao inzinjeri, kao
lijecnice, uciteljice, profesorice. Prelazni
Ustav medjutim ostavlja i puno otvorenih
pitanja, prostora za razlicita tumacenja a time
i nove konflikte. Da li ce novi iracki Ustav
biti odlucujuci u izgradnji nove drzave,
zavisice od spremnosti na kompromis njenih
drustvenih i interesnih grupa.