1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Iračka vojska uskoro sposobna da samostalno izvršava operacije

SAD i Velika Britanija prema medijskim navodima planiraju svoje trupe iz Iraka povući do proljeća naredne godine. Londonski «Sandej Tajms» i Sandej Miror» su ovu vijest objavili pozivajući se na visoko rangirane saradnike britanskog ministarstva odbrane. U izvještajima se navodi da vlade obje zemlje prihvataju činjenicu da strane trupe na neki način predstavljaju prepreku za osiguranje mira u Iraku. Izbijanje građanskog rata u Iraku moglo bi zaustaviti planove. Pokretački motor o planovima za povlačenje je po svemu sudeći London. Kako ustvari izgleda vlada u Iraku?

Naoružani i obučeni uskoro samostalno u akciju.

Naoružani i obučeni uskoro samostalno u akciju.

«Mislim da će krajem ove godine iračke snage sigurnosti samostalno obavljati više od 50 posto operacija u Iraku»

Ovo su očekivanja zamjenika iračkog ministra odbrane Šaveca. Prema njegovim riječima, dok se to ne dogodi, iračke snage sigurnosti će mora biti podpomognute američkim jedinicama. Do kraja ove godine bi trebao biti oformljen irački kontrolni centra, jedan moderan Generalštab koji će tehnički biti kompatibilan sa NATO-om izjavio je Šavec u intervjuu za Njemački radio.

«Ono što je važno u ovoj godini je da imamo Komandni kontrolni centar u Iraku. Onda će do kraja godine i do 75 posto operacija obavljati iračka vojska», smatra Šavec.

Kada je riječ o formiranju iračke vojske, od 2004-te godine su napravljeni značajni pomaci. Postignut je cilj od deset divizija sa brojem vojnika od 7.500 do 9.000. Od ovog broja još svi vojnici nisu obučeni i naoružani. Osim toga, pripadnicima iračke vojske je malo teže pala borba protiv pobunjeničkih grupa i terorista.

Većina trenutnih pripadnika vojske je relativno mlada i skoro da nema nikakvih borbenih iskustava, za razliku od ustanika, koji, prema Šavecovim riječima, imaju oko 90 procenata visoko rangiranih oficira iz snaga sigurnsoti Sadama Huseina. Ministarstvo odbrane ovaj deficit želi prebroditi sa intenzivnim obukama, kako teoretski, tako i praktično. Tu spada i školovanje o demokratiji. Vojnici moraju učiti, kako da služe narodu, a ne samo svojim vladarima. Učiti toleranciju, posebno ako se radi o pripadnicima drugih kako nacionalnih, tako i religioznih grupa. Za tako nešto su neophodne obuke u inostrantsvu:

«Kada jednog iračkog oficira pošaljemo, recimo u Berlin, kažemo mu da neće razumjeti predavanja. Ali veliki uticaj na oficire imaće, kada oni jedostavno izađu na ulicu ili odu u kafanu i pijući pivo vide ljude oko sebe kako o svemu razgovaraju bez predrasuda i problema».

Koalicione trupe i zemlje članice NATO-a, kao što je Njemačka, a koje u Iraku nemaju stacionirane svoje vojnike, u Iraku i insostranstvu su do sada obučile skoro 12.000 oficira i civilnih službenika ministarstva odbrane. Šavec želi da Njemačka nastavi sa programom obuke kao što je do sada bio slučaj u Ujedinjenim Arapskim Emiratima ili Njemačkoj.

Ovakvim stavom, Šavec zauzima posebno drugačiju poziciju za razliku od svog šefa, ministra odbrane Dilamija, koji je nedavno rekao da se Iračani mogu i bez njemačke pomoći u obuci.

« Neki iračani još uvijek u svojim glavama imaju stav- važno je imati oružje u ruci. Ja mislim da je važnije šta je u glavi. Kako sa tom glavom koristiti oružje i obuke koje su nam dali nijemci. Moj utisak je da danas nećemo dobiti vojsku, ali za pet ili deset godina, sigurno hoćemo. Potrebno je da vojsku dovedemo do tog stepena na kojem će ona uistinu funkcionisati pod demokratskom kontrolom. Ali za Dilamija je možda bilo važno da za ono vrijeme dok je bio ministar, a to je šest mjeseci, ima sve pod svojom kontrolom, kako bi mu ljudi aplaudirali i govorili: da,on je bio najbolji ministar».