1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Iračani traže vladu po stručnosti a ne po etničkoj pripadnosti

Premijer Iraka AI-Abadi nije uspio da prevaziđe problem podjele vlasti na osnovu etničke pripadnosti. Politička elita brine se samo za vlastite privilegije. Iraku prijeti politička kriza. Uz to dio zemlje kontroliše IS.

U zgradi parlamenta u Bagdadu u toku je veliko čišćenje. Demonstranti su tokom proteklog vikenda zauzeli ovu zgradu, uništili namještaj i razbili prozore. Ipak, mnogo teže će u Iraku biti čišćenje krhotina razbijenog stakla na političkoj sceni. Premijer Haider al-Abadi po treći put nije uspio da prilikom podjele pozicija u vladi prevaziđe sistem koji se zasniva na konfesiji i etničkoj pripadnosti ministara. To je dovelo do ogorčenja među narodom. Demonstranti su upali u takozvanu "zelenu zonu", vladinu četvrt u centru Bagdada, koje je inače dobro čuvana i praktično hermetički odvojena od ostatka grada. Napadnuta su vozila kojima su poslanici bježali iz te zone, a snage sigurnosti nisu reagovale.

Za Anju Wehler-Schöck, šeficu regionalnog biroa fondacije Friedrich-Ebert (FES) u Jordanu, potpuno je neshvatljivo kako su demonstranti savladali prepreke koje su inače napravljene da bi zaštitile vladine službenike od terorističkih napada. "Ne radi se tu o jednom kontrolnom punktu, nego o nizu punktova na kojima se nalaze teško naoružani vojnici i oklopna vozila", kaže ona za DW.

U "zelenoj zoni" se nalaze ne samo parlament i zgrade ministarstava, nego i brojne ambasade i predstavništvo UN-a. Anja Wehler-Schöck smatra da su vojnici jednostavno "kapitulirali" pred masom. Da su otvorili vatru došlo bi do velikog krvoprolića.

Selfiji u parlamentu

Mnogi demonstranti su ovaj juriš na zgradu parlamenta doživjeli kao opštenarodno veselje. Oni su, noseći zastave, plesali u dvoranama koje su im inače nedostupne. Mobitelima su pravili selfije i bili ogorčeni zbog toga što su biroi poslanika bili ugodno klimatizirani, dok stanovništvo u ostatku zemlje struju ima samo nekoliko sati dnevno.

Bijes među narodom izbio je zbog političkog i privrednog zastoja koji Irakom vlada već mjesecima. Teroristička milicija Islamska država i dalje kontroliše velike dijelove države i ponovo su tokom proteklog vikenda njeni pripadnici izveli samoubilačke napade. Istovremeno je opšta snabdjevenost stanovništva sve lošija, a politička elita se brine samo za vlastite privilegije - tako barem glasi stanovište većine građana.

Irački premijer Haider al-Abadi

Premijer Al-Abadi po treći put ne uspijeva da reformiše vladu

Kompetencije umjesto konfesije

Poziv na proteste uputio je uticajni šiitski propovjednik Muktada al-Sadr. Njegove pristalice već mjesecima demonstriraju tražeći reforme. Umjesto proporcionalnog sistema koji u državi koju čine suniti, šiiti i Kurdi omogućava procentualnu raspodjelu funkcija na osnovu etničke nacionalne i vjerske pripadnosti, oni traže da se imenuje vlada koja će se birati po stručnosti ministara. Zahtjev glasi: kompetencije umjesto konfesije. Međutim, brojni političari i stranke nisu zainteresovani za tako nešto.

Dvije trećine Iračana su šiiti. Šiitske alijanse dominiraju i u parlamentu. Ipak, dosadašnji politički savezi su postali krhki. Premijer Al-Abadi, i sam šiit, ne može da nametne svoj stav čak ni u vlastitim redovima. Pri tome je prije dvije godine i preuzeo vlast upravo s namjerom da se stvori okruženje u kojem će se prevazići duboko nepovjerenje među sunitima, šiitima i Kurdima.

"Premijer želi da imenuje nove ministre, ali ima slabu podršku baze", pojašnjava Dlawer Ala'Aldeen, predsjednik instituta Middle East Research u sjevernoiračkom Erbilu. Premijera podržava još samo šačica poslanika. "Njegovi najveći rivali su njegove partijske kolege i raniji saradnici", kaže Ala'Aldeen. Al-Abadi je djelomično i sam odgovoran za anarhiju zbog oklijevanja ali i zbog s jedne strane neodlučnih, a s druge strane populističkih poteza koje je vukao.

Zakazivanje političke elite

Prema procjeni Ala'Aldeena zakazala je cjelokupna politička klasa. I pokret, koji stoji iza propovjednika el-Sadra zvanično se zalaže za promjene, ali slijedi vlastite političke interese. "Ni bilans tog pokreta nije za dlaku bolji od bilansa drugih", kaže ovaj bivši ministar za visoko obrazovanje u područjima pod kurdskom upravom.

Demonstranti u zgradi iračkog parlamenta

Demonstranti su zauzeli zgradu parlamenta u Bagdadu

Susjedni Iran, također zemlja sa šiitskom većinom, ima veliki uticaj na politiku koja se vodi u Bagdadu. Ipak, primjetno je bilo da su se na demonstracijama proteklog vikenda čuli i glasovi protiv toga. "Ne treba zanemariti to što su brojni demonstranti uzvikivali "Iran out" nakon što su upali u parlament", ukazuje Anja Wehler-Schöck. Irački duhovni vođa, ajatolah Al-Sistani za sada se drži po strani. "Ima razlike između iračkog i iranskog duhovnog vođe. Irački lider šiita Al-Sistani sebe ne vidi kao političkog vođu", kaže Wehler-Schöck. Nasuprot tome, u Iranu je vjerski lider taj koji ima posljednju riječ.

Demonstranti su napustili "zelenu zonu", ali je potpuno neizvjesno šta će se dalje dešavati. U parlamentu nema većine koja bi podržala promjene unutar vlade ili dublje reforme sistema. Međutim, poslanici trenutno nemaju više čak ni sigurno mjesto gdje se mogu sastati. Ala'Aldeen smatra da je moguće da se raspišu novi izbori: "U suprotnom moramo biti spremni na haos i nasilje."

Preporuka redakcije