1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Inzko: BiH će opstati, ali mora bolje funkcionirati

Uoči podnošenja izvještaja Vijeću sigurnosti UN-a o stanju u BiH, s visokom predstavnikom međunarodne zajednice u BiH, Valentinom Inzkom, je u New Yorku razgovarala dopisnica DW-a Christine Bergmann.

Valentin Inzko

Valentin Inzko

DW: Gospodine In z ko, uskoro se navršava 15 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Kako procjenjujete trenutno stanje u BiH?

INZKO: Želim prije svega reći nešto u povodu 9. novembra. Ministri pravde i unutarnjih poslova EU odobrili su, naime, viznu liberalizaciju za građene BiH i Albanije. Za mnoge ljude u BiH to je kao 9. novembar za Nijemce (Dan kada je pao Berlinski zid – op. red.) jer su dobili potpunu slobodu putovanja. To se smatra jakom porukom u sljedećem smislu: „Mi smo dobro došli u Brisel.“ Kada je riječ o 15. godišnjici od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, tu postoje naravno različita mišljenja. Postoje ljudi koji na Dejton gledaju kao na dobar ugovor, ali i oni koji ga smatraju nezadovoljavajućim. No on je prije svega doveo do tri stvari. Kao prvo, njime je okončan rat, kao drugo, donio je mir i kao treće, njime je sačuvana zajednička država.

Izetbegović, Tuđman i Milošević

Pred potpisivanje mirovnog sporazuma u Daytonu 1995.: Izetbegović, Tuđman i Milošević

BiH će ostati zajednička

DW: Kada je riječ o zajedničkoj državi, podsjećam Vas da je bivši američki ambasador u Zagrebu i Beogradu, William Montgomery, nedavno rekao sljedeće: „BiH je propala država u kojoj ništa ne funkcionira. Jedno od rješenja bila bi disolucija zemlje i odvajanje Republike Srpske.“ Može li dakle doći do podjele zemlje? Kako Vi gledate na to? Međunarodna zajednica naravno zastupa suprotno stajalište.

INZKO: Takve izjave se ne mogu prihvatiti. Upravo su SAD učinile mnogo kako bi ova zemlja opstala, i da se željela podjela onda se to moglo učiniti 1991. ili 1992. godine i tada ne bi bilo stotine hiljada žrtava. Ili se to moglo uraditi u Dejtonu. Ali željelo se sačuvati zajedničku državu i ja ne razumijem zašto gospodin Montgomery sada daje takve izjave. To je destruktivno i međunarodna zajednica ostaje pri sljedećem: BiH će ostati kao zajednička država. Ona naravno mora bolje funkcionirati.

Karta BiH s entitetima

DW: Što se onda mora učiniti kako bi ona bolje funkcionirala?

INZKO: Prije svega mora postojati više političke volje, volje za suradnjom. To se čak može postići bez reforme ustava, što nam je postalo jasno u godinama od 1996. - 2006. Država je u tom periodu napravila velike pomake. Ako se pogleda na period prije toga, onda se vidi da nisu postojale zajedničke automobilske tablice, zajednički pasoši, zajednička valuta, zajednička zastava, zajednička himna, a na nivou države postojala su samo tri ministarstva. U međuvremenu imamo devet ministarstava, među kojima i zajedničkog ministra odbrane. No u posljednje četiri godine nije zabilježen nikakav napredak. Moramo raditi na reformi ustava kako bi država postala funkcionalna. Osim toga, postoji presuda Europskog suda za ljudska prava na osnovu koje moraju biti uvedene promjene u Ustav. U ovom trenutku, naime, pripadnici manjinskih naroda ne mogu se kandidirati za određene funkcije u zemlji.

Dodik zbog reformi neće biti manje Srbin

DW: No , upravo je reforma ustava sporna tema. Kolika je vjerojatnoća da do takve reforme dođe?

INZKO: Ja sam zagovornik malih koraka, postepenosti. Moj uzor je EU. Bilo je potrebno više od 50 godina, ali mi sada imamo dobre osnove: Lisabonski ugovor, zajedničku valutu i Šengenski prostor. Ovi stubovi rastu polako i nisu nastali odjednom. Tako treba biti i u BiH.

DW: U čemu vidite najveći problem kada je riječ o reformi ustava? Šta je prepreka za tu reformu?

INZKO: Srbi sprečavaju reformu ustava jer pogrešno pretpostavljaju da bi reformom ustava mogla nastati centralizirana država. To nije slučaj. BiH će uvijek biti decentralizirana, ali ona mora bolje funkcionirati. Uostalom, Federacija BiH sa svojih 11 vlada je također veoma skupa. I tamo su neophodne promjene.

Milorad Dodik

Milorad Dodik

DW: Kako možete onda ubijediti premijera Republike Srpske, Milorada Dodika, da je reforma ustava i u njegovom interesu?

INZKO: Moramo mu jasno staviti do znanja da on time ništa ne gubi, prije svega ne u etničkom smislu. On zbog toga neće biti manje Srbin, niti će biti manje pravoslavac. Ni Republika Srpska neće time (reformom ustava – op. red.) postati ni milimetar manja. Oni čak od toga mogu profitirati, kao što je to recimo u slučaju sa ukidanjem viza. To je provedeno na zajedničkom nivou, kao i nedavna odluka o aranžmanu sa Međunarodnim monetarnim fodnom. Od toga su također profitirali i entiteti. Smatram da se ovakvim pristupom i političari u Republici Srpskoj mogu privoliti na to da prihvate određene reforme.

Na sljedećoj stranici: Balkan se ne smije zaboraviti