1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Inzko: "BiH će biti, sve drugo će proći"

U intervjuu za agenciju Anadolija Valentin Inzko osudio je osporavanje državnosti BiH nazivajući ga „sistematskim i planiranim“. Inzko: „BiH će trajno ostati nedjeljiva zemlja“. Reagirali su političari iz oba entiteta.

Predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP) Mladen Ivanić smatra da Valentin Inzko nije mogao odabrati gore vrijeme za iznošenje „čvrstih stavova“. „Kada je Milorad Dodik svima postao dosadan sa svojim nacionalističkim izjavama koje mu služe samo za održavanje na vlasti, Inzko mu ponovo pruža šansu za slične istupe“, tvrdi Ivanić. „Mislim da su stavovi Valentina Inzka više u korist afirmacije Milorada Dodika nego bilo čega drugog“, kaže lider PDP-a.

Ivanić: Stavovi u korist afirmacije Milorada Dodika

Ivanić: "Stavovi u korist afirmacije Milorada Dodika"

„Konačno iz OHR-a stižu jasne reakcije na kontinuirano osporavanje BiH od strane zvaničnika RS-a“, kaže član Predsjedništva Stranke demokratske akcije (SDA) i poslanik u Predstavničkom domu parlamenta BiH Šemsudin Mehmedović. „Smatramo da je krajnje vrijeme da neko, ko je odgovoran za provedbu Daytonskog sporazuma, kaže onima koji zagovaraju otcjepljenje da je to vrlo opasna igra vatrom u skladištu benzina“, kaže Mehmedović.

Gdje je konkretna akcija?

No, politički analitičar Ibrahim Prohić podsjeća da reakcije međunarodnih zvaničnika na prijetnje iz RS-a, bilo da dolaze iz BiH ili Brisela, do sada nisu imale nikakvog efekta „jer se međunarodna zajednica opredjeljuje za instrumentarij koji ne daje nikakve rezultate“. „Irelevantno je kako neka izjava zvuči. Bitno je kakvi su efekti, a vidimo da nema efekata jer se takvo ponašanje nastavlja“, kaže Prohić.

Prohić: Bitno je kakvi su efekti

Prohić: "Bitno je kakvi su efekti"

U intervjuu za agenciju Anadolija Inzko je, također, kazao kako se izmjene ustava BiH neće ograničiti samo na provedbu presude „Sejdić i Finci“, nego da će zahvatiti i „prekomponiranje Federacije BiH čime bi se smanjio broj kantona“. Prohić tvrdi kako je očito da se u diplomatskim krugovima „iza scene“ radi na tome, te da intenzivnije aktivnosti treba očekivati nakon lokalnih izbora. „Jasno je da je FBiH uređena kao skup, kompliciran i nedjelotvoran entitet“, smatra Prohić.

Šta je cilj redefiniranja Federacije?

„Postavlja se pitanje konačnog cilja, jer ovdje nije upitan samo broj kantona. Temeljno je pitanje šta bi redefiniranje FBiH u konačnici sugeriralo. Hoće li sugerirati dva entiteta sa dominatnom etničkom kontrolom, ili će prioritet biti funkcionalnost regija u skladu sa evropskim konceptom regija“, kaže Prohić.

„Ako neko misli da će pod plaštom prekomponiranja FBiH i smanjenja broja kantona riješiti hrvatsko pitanje ugrožavajući pri tome bošnjačke interese, onda je to nemoguća misija“, tvrdi Šemsudin Mehmedović. „I mi smo za smanjenje administracije u FBiH, ali je nedopustivo stvaranje nekog trećeg entiteta samo na račun FBiH“, kaže Mehmedović.

Ljubić: Treba biti oprezan

Ljubić: "Treba biti oprezan"

Ibrahim Prohić podsjeća da se iza inicijativa za ustavnom rekonstrukcijom kriju određeni strateški politički ciljevi i nije ubijeđen da će ustavna reforma dati rezultata ukoliko njome nije obuhvaćena i RS.

Božo Ljubić: „Treba biti obazriv, kako se ne bi ponovile greške iz devedesetih godina“

Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) 1990 Božo Ljubić smatra da ustavne promjene treba riješiti na suštinski način, što podrazumijeva i pitanje diskriminatorskih odredbi prema konstitutivnim narodima. „U ovom trenutku vjerovatno ne bi bilo moguće uraditi reformu FBiH u smislu teritorijalne prekompozicije, ali je moguća reforma u kontekstu institucionalne ravnopravnosti, pri čemu je suština izbor članova Predsjedništva BiH“, kaže Ljubić.

Ljubić smatra da pozicija konstitutivnih naroda u FBiH nije jednaka i da bi za sva tri konstitutivna naroda u BiH bilo dobro da neki budući teritorijalni preustroj u okviru ustavnih promjena obuhvati cijelu državu koja bi trebala biti „federalizirana“. „Ne treba zaboraviti da su, primjera radi, Srbi u FBiH većina u općinama Drvar, Glamoč i Bosansko Grahovo i takva pitanja treba tretirati obazrivo kako se ne bi ponovile greške iz devedesetih godina“, kaže Ljubić.

Autor: Samir Huseinović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić