Inteligentno obezbjeđenje granica

Najnoviji slučaj zastrašio je njemačke službe sigurnosti: Mohamadu Arifiju koji je klasificiran kao radikalan, pošlo je za rukom da uprkos zabrani uđe na prostor Njemačke. Arifi je neometano mogao držati govore u džamijama u Heidelbergu i Berlinu, iako je pod sumnjom da podržava islamiste u Siriji i da ih poziva na oružanu borbu. Trenutno se vodi istraga o tome kako je mogao ući u Njemačku.

Arifijev slučaj nije jedinstven. Broj ilegalnih ulazaka u zemlju se povećao. Pored toga postoji još oko pet hiljada slučajeva u kojima su osobe, koje su potpuno legalno ušle u Njemačku, prekoračile tromjesečnu granicu za napuštanje zemlje. Zato se njemački ministar unutrašnjih poslova Hans-Peter Friedrich zalaže za uvođenje boljih kontrola na nivou EU u okviru koje među članicama granice više ne postoje. Njemačka gledano iz geografskog ugla zauzima središnji položaj i zbog toga su joj potrebne funkcionalne kontrole u zemljama koje se nalaze na vanjskim grancima EU.

Novi plan - bolji sistem za upozoravanje

Prema ideji njemačkog ministra unutrašnjih poslova Hansa-Petera Friedricha, nadgledanje boravka u EU i Njemačkoj trebalo bi biti više povezano. Pri tome on misli na dvije grupe ljudi: stanovnike zemalja kojima je do sada bila potrebna viza za Njemačku, naprimjer državljane SAD, afričkih zemalja ili Rusije i stanovnike zemalja koji su do sada u Njemačku mogli ulaziti bez viza, naprimjer državljane Malte, Costa Rice ili Sjeverne Irske.

Za one kojima je potrebna viza već sada važi pravilo da zahtjev moraju podnijeti u njemačkim ambasadama i konzulatima, navesti razlog putovanja, ko finasira troškove boravka i puta i kako će nakon isteka vize napustiti zemlju. Te provjere uprkos brojnim skandalima vezanim za plaćanje mita radi dobijanja vize u periodu od 2000.-2004. čini se dobro funkcionišu. Samo u 2012. godine je u njemačkim diplomatskim predstavništvima odbijeno 138.0000 zahtjeva za dobijanje vize. Rusija i Turska žele međutim da se olabavi vizni režim za njihove građane. Njemačka bi rado ispunila te zahtjeve ali samo ako se umjesto viznog, stvori neki novi kontrolnoi sistem. U suprotnom postoji opasnost gubljenja kontrole, navodi se u Ministarstvu unutrašnjih poslova. U planiranom registru ulaska i izlaska trebale bi biti obuhvaćene sve osobe koje uživaju povlastice vizne slobode i koje u zemljama EU mogu bez prekida boraviti 90 dana. Prije dolaska bi se trebale prijaviti putem interneta i tačno obrazložiti razlog za dolazak u EU ili Njemačku.

Prednosti jedinstvenog registra

Trenutno posotoji još mnogo deficita kada je riječ o tome kako postupati po pitanju viznih olakšica, navode njemački političari koji su se u Berlinu intenzivno bavili ovom temom. Mnogi Rusi naprimjer iz Sankt Peterburga putuju u Finsku, a onda u Njemačku. "Niti znamo kada dolaze, niti kada odlaze", kaže socijaldemokrata Michael Hartmann, koji se u Odboru za unutrašnja pitanja njemačkog Bundestaga zalaže za uvođenje jedinstvenog kontrolnog sistema u EU.

Reinhard Grindel, koji u istom odboru zastupa vladajuću Demokršćansku uniju (CDU) naglašava najvažniju prednost jedinstvenog registra za ulazak i izlazak putnika iz zemlje: "Ko nakon tri mjeseca ne napusti zemlju, za njim se može vršiti ciljana potraga." Grindel sa realizacijom ideje o uvođenju registra računa međutim najranije za dvije, tri godine. Zeleni i ljevičari kritikuju ove prijedloge jer se pribojavaju da bi njihovom realizacijom došlo do isuviše jake državne kontrole.

Za uvođenje centralnog evropskog sistema za nadzor evropskih granica se još 2008. zalagao tadašnji komesar EU za unutrašnja pitanja Franco Frattin. Ti planovi nisu međutim daleko dogurali ali bi se to sada moglo promijeniti. Do kraja februara Evropska komisija namjerava iznijeti prijedloge o propisima jedinstvenog registra za prijavu boravka što moglo dati podstrek njemačkim planovima.

Autori: Wolfgang Dick/Belma Fazlagić-Šestić 

Odgvorni urednik: Mehmed Smajić