1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Inteligentna luka budućnosti

Teretna luka u Hamburgu je jedna od najvećih na svijetu. U njoj se radi 24 sata dnevno, 365 dana u godini. Luka bi trebala i dalje rasti. No to je ne samo logistički, nego i ekološki izazov.

Majice iz Azije, meso iz Južne Amerike, genetski modificirano sjeme iz Sjeverne Amerike - u Hamburšku luku stiže roba iz cijelog svijeta. 2014. godine kroz nju je prošlo skoro 10 milijuna kontejnera. Time je Hamburg na drugom mjestu u Europi i na 15. Mjestu na svijetu. Do 2025. godine kroz luku bi trebalo prolaziti 15 milijuna kontejnera godišnje.

No taj rast nije samo logistički nego i ekološki izazov. Jer, grad Hamburg želi znatno smanjiti količinu ispuštenih štetnih plinova te svoju potrebu za energijom prije svega podmirivati iz obnovljivih izvora. Najveći dio industrijske potrošnje energije grada otpada na luku.

Kako bi ti klimatski ciljevi trebali biti ostvareni, može se već sada vidjeti na kontejnerskom terminalu Altenwerder (CTA). Tamo je budućnost već počela: terminal ima jedan od najmodernijih kontejnerskih pogona na svijetu koji je skoro potpuno automatiziran.

Transporter broj 86 koji vozi na električni pogon čeka na svoj teret

Transporter broj 86 koji vozi na električni pogon čeka na svoj teret

Savršeno automatsko upravljanje

Na ograđenom području veličine 30 nogometnih igrališta voze se deseci transportera kontejnera. Oni su slični vozilima koja u zračnim lukama manevriraju sa zrakoplovima. Vozila su duga 15 metara, široka tri metra, teška 34 tone. Njihovo ime: AGV, Automated Guided Vehicle, vozilo s automatskim upravljanjem. Ona nemaju vozača. Njima upravlja 19.000 transpondera ukopanih u zemlju i to tako savršeno da nikada ne dolazi do sudara.

Transporteri stoje uredno poredani. Odjednom kreću, skreću desno ili lijevo, stižu do jednog od brodova na 1.400 metara dugom pristaništu terminala, zaustavljaju se ispod dizalice koja na njih spušta kontejner, nastavljaju vožnju, koče na nevidljivim križanjima ako im se sa strane približava drugo vozilo, voze do jednog od skladišta i ondje čekaju da ih dizalica oslobodi tereta. Sve to se odvija automatski, 24 sata dnevno. Iz obližnje centrale pristižu naredbe za 95 robota.

Još uvijek većina tih vozila ima dizelske motore koji zagađuju zrak. No ona bi uskoro trebala biti opremljena električnim pogonom. Za to je nadležan inženjer Boris Wulff. Do sada je novi pogon dobilo devet vozila.

Baterija teška 12 tona

Boris Wulff

Boris Wulff

Postaja za izmjenu baterija izgleda poput ogromnog skladišta od valovitog lima. Polovicu hale zauzima čelična konstrukcija visoka poput kuće. Automatska vrata se otvaraju i ulazi transporter broj 86. "AGV sam zna kada mu se količina energije približava kraju. On komunicira s ovom postajom. Kada parkira na određeno mjesto, baterija mu se vadi i stavlja nova", objašnjava Wulff.

Baterije su ogromne - svaka od njih teži 12 tona. Izmjena traje samo pet minuta i odvija se potpuno automatizirano. Nakon toga teretnjak broj 86 ponovo odlazi na posao.

Vozila s električnim pogonom, koja mogu pokretati i do 70 tona tereta, veliki su izazov. Njihove se baterije isprazne svakih 20 sati, one su vrlo teške i čovjek "od krvi i mesa" mora provjeravati i dolijevati tekućinu u tim akumularorima.

Wulff sada testira novu generaciju baterija. Litijeve baterije teške su samo nešto više od jedne tone i kod njih se skoro ništa ne mora obavljati ručno. "No one trenutačno koštaju deset puta više", kaže Wulff.

Povoljnije korištenje električnog pogona

Drastično bi trebali biti smanjeni i izdaci za energiju. Oni se stalno mijenjaju jer se zbog prirodnih uvjeta mijenja i količina energije dobivene od vjetra. No ako će se baterije teretnjaka moći puniti onda kada je struja najjeftinija, uštedjet će se puno novca. Zato jedan softver registrira kada se vjetrenjače u vjetroelektranama okreću posebno brzo. Wulff i njegov tim žele do kraja godine predstaviti rješenje za optimiranje vremena korištenja i punjenja baterija.

Baterije su teške 12 tona i zato se nada polaže u nove, lakše baterije

Baterije su teške 12 tona i zato se nada polaže u nove, lakše baterije

Već sada je očito da je korištenje vozila na električni pogon jeftinije zato što troše znatno manje energije nego ona s dizelskim motorom. A korištenjem energije iz obnovljivih izvora znatno će se smanjiti i ispuštanje štetnih plinova. Prema izračunu lučke logistike, godišnje bi se moglo uštedjeti 10.200 tona ugljičnog dioksida ako bi svih 95 vozila dobilo električni pogon.

"Projekt je do sada daleko nadmašio naša očekivanja", zaključuje član Upravnog odbora lučkog koncerna HHLA Stefen Behn. "Želimo pokazati da se odgovorno ponašamo prema okolišu i time poboljšati imidž naših luka u javnosti."

Umrežena luka

Za to su nužni daljnji koraci. SmartPORT je ime programa koji bi trebao poboljšati logistiku u Hamburškoj luci. "Prijevoz robe u budućnosti ne mora samo biti ekološki prihvatljiv, nego se njime mora i inteligentno upravljati", kaže Ulrich Baldauf. Ovaj kompjutorski stručnjak za Hamburšku luku razvija softver koji će prikupljati podatke o položaju brodova, teretnih vozila i vlakova i povezivati ih s informacijama o cestama i stanju na njima te o vodostaju. "Time želimo automatski koordinirati sve sudionike u prometu", pojašnjava Baldauf.

Ulrich Baldauf

Ulrich Baldauf

Cilj je upravljati prijevozom, potrošnjom energije i resursima tako da se ostvari najveći mogući učinak. Tako bi se, primjerice, trebali izbjeći zastoji na cestama za teretna vozila koja voze za Hamburšku luku.

Baldauf sjedi za ekranom u novom "lučkom cityju". Na ekranu svjetlucaju šarene karte hamburškog gradskog područja. Promet na raskršćima, cestama i mostovima mjeri oko 300 senzora. Kompjutor obrađuje dobivene podatke. LED ploče postavljene na važnijim prometnicama pokazuju vozačima kamiona na kojim cestama vlada gužva. Osim toga, izrađena je i aplikacija na više stranih jezika kako bi vozači stalno mogli platiti aktualno stanje u prometu. Aplikacije im u slučaju problema na cestama nude alternativne rute. Ako neki brod zakasni, teretna vozila koja dovoze ili odvoze kontejner odmah bivaju obaviještena o situaciji na terminalu. Vozači također dobivaju informaciju o slobodnim mjestima za parkiranje koja mogu rezervirati direktno putem aplikacije.

"Poboljšanjem toka prometa smanjuju se potrošnja goriva i količina ispuštenih štetnih plinova", kaže Baldauf i dodaje da je "umrežavanje" u lukama čarobna riječ za budućnost." A "vrata za svijet", kako građani Hamburga zovu svoju luku, sve se više digitaliziraju.

Preporuka redakcije

Audio i video zapisi na tu temu