1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Integracija Srba u kosovsko društvo

Integracija Srba u novo kosovsko društvo zvanično je jedan od prioriteta vlade u Prištini, ali i predstavnika međunarodne zajednice. Sami Srbi različito gledaju na ovo pitanje. Na to utiče nekoliko faktora.

Mitrovica

Mitrovica

Petar Miletić, potpredsjednik Skupštine Kosova, kaže da se zalaže za integraciju ljudi, bez obzira na pripadnost, „pošto svi na ovom prostoru moraju da žive zajedno“. A da bi se Srbi više uključivali u društveni život, smatra on, neophodno je stvoriti uslove za to, „a ne samo reći - hajde integrišite se“.

„Mi vidimo da u Parlamentu Kosova imamo dosta problema da izglasamo zakone koji se direktno tiču kosovskih Srba. Imamo problem sa Zakonom o istorijskom centru Prizrena, pa Zakon o javnom emitovanju u okviru kojeg treba da bude formiran kanal na srpskom jeziku u okviru Radio televizije Kosova (RTK), Zakon o protivstanarskom pravu... Potrebno je, dakle, stvoriti preduslove da bi se Srbi integrisali u kosovsko društvo i mi radimo na tome“, kaže Miletić.

Srbi na blokadi

Neki su ustrajni i smatraju da neće doći do integracije

Integracija pojedinaca

Srećko Spasić, predsjednik opštine Vitina, koju finansira Beograd, ne vjeruje u integarciju njegovih sunarodnika u novo kosovsko društvo.

„Ja uopšte ne vidim integraciju Srba u kosovsko društvo. To je u suštini integracija pojedinaca. Po meni, to je velika greška i nanosimo dosta štete, prije svega državi Srbiji, a i sopstvenim interesima. Integracija kao integracija je prije svega... ljudi trbuhom za kruhom. Znači, najviše da bi ljudi opstali, moraju negdje da rade“, tvrdi Spasić.

Njegov stav donekle dijeli i Nenad Zejak, dugogodišnji dopisnik raznih beogradskih listova sa Kosova. On smatra da je integracija nemoguća sa „pogrešnim izborom ljudi i pogrešnim pristupom rješenju problema, kroz samozvane Srbe i lidere.“

„Podsjetio bih, na kraju krajeva, jeste da ne zagovaram ideju Aljbina Kurtija i 'Samoopredjeljenja', ali Kurti je u pravu kada kaže: 'izbori na Kosovu su falsifikovani'. I to su mnogi konstatovali. Ne možete vi ljudima, koji su došli na vlast preko falsifikovanih glasačkih listića, dati kapacitet da oni zastupaju jednu nacionalnu zajednicu. Mora se napraviti taj prelaz, uspostaviti pun kapacitet srpske zajednice sa kojima će Vlada ili lideri kosovskih institucija, pokušati da za stolom nađu rješenje. Nametanja rješenja neće biti jer sa povlačenjem srpskih institucija i države Srbije - odliv Srba sa Kosova biće abnormalan“, upozorava Zejak.

Lične karte, vozačke dozvole, porez na imovinu...

Goran Marinković, poslanik Parlamenta Kosova iz Samostalne liberalne stranke (SLS) smatra da on i njegovi sunarodnici nisu zastupljeni u Skupštini, „vjerovatno ovoga što je postignuto za tri godine ne bi bilo“.

„Mislim da u ovom trenutku moramo time da se rukovodimo. Ostalo – vrijeme će pokazati. Mislim da u ovom trenutku moramo biti tu“, vjeruje Marinković.

Logo kosovske policije

Mladi traže posao i u redovima policije

Marjan Šarić, iako je predsjednik opštine Orahovac koju finansira Beograd, kaže da je integracija Srba u kosovsko društvo nužnost i prirodni proces. „Htjeli to ili ne, mi živimo jedni pored drugih i moramo da se naviknemo na novonastalu situaciju.“

„Većina Srba integrisala se u kosovsko društvo, ako se misli na dokumenta koja daje Vlada Kosova, znači pored ličnih karata, vozačkih dozvola... Da bi dobio bilo koji dokumenat, moraš da platiš porez na imovinu. Međutim, nije samo integracija, ako se radi u lokalnoj skupštini ili domovima zdravlja, gdje je integracija potpuna. Pored slobode kretanja u društvenim i privatnim firmama, gdje su ljudi radili prije 1999, do te integracije još uvijek nije došlo“, kaže Šarić.

Mladi shvataju neophodnost integracije

Slavomir Mirić, član Komiteta za zajednice u Lipljanu, naglašava da sve veći broj preostalih Srba u toj opštini shvata neophodnost integracije. Mirić podsjeća da su iz tog dijela centralnog Kosova po jedan ministar i zamjenik ministra u Vladi Kosova. Mladi se, kaže Mirić, uključuju tamo gdje se za to ukaže šansa i gdje se raspiše konkurs.

„Sada je bio konkurs za Policiju Kosova i prijavilo se puno srpskih momaka, 27 je ostalo u najužem izboru. Nadaju se da će svi biti primljeni. Imamo dvije djevojke srpske nacionalnosti koje rade u domovima zdravlja pod nadležnošću kosovskih institucija. Veliki broj, prevashodno mlađe populacije, uviđa da, ukoliko žele da ostanu ovdje, moraju da uđu i uzmu učešće u raznim kosovskim institucijama, ali sa tom mišlju da nam ostaje zdravstvo i prosvjeta na našem jeziku i pod ingerencijom Vlade Republike Srbije“, ocjenjuje Mirić.

Autor: Refki Alija, Prizren

Odgovorna urednica: Marina Martinović