1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Integracija muslimana u Njemackoj i americki naucnici

Americki naucnici sa nekoliko univerziteta obilazili Njemacku i skupljali iskustva o integraciji muslimana u ovoj zemlji.Drzavljanstvo direktno utice na integraciju u njemacko drustvo-smatraju oni.

default

Kada se radi o borbi protiv terorizma i o sigurnosti SAD-a, američka administracjia nema pardona,pa ni kad su u pitanju saveznici. Daniel Fried, državni sekretar za EU u američkom ministarstvu inostranih poslova, prije par nedelja je izjavio da bezposlenost i diskriminacija muslimana u Evropi dovodi do toga da muslimani Evrope postaju podložniji ekstremnim idejama.

Za razliku od SAD-a, evropljani ih nisu integrirali pa čak i njihovu djecu tretiraju kao strance.Muslimani u Njemačkoj i njihova inegracija bila je tema kojom se pozabavilo dvadeset američkih naučnika koji su na poziv Fulbrightove komisije dvije nedelje boravili u Njemačkoj.

Oni su se sreli s apolitičarima ekspertima a i brojnim muslimanima koji ovde žive.Prije njihova povratka iz Berlina sa američkim naučnicima razgovarao je Panagiotis Kouparanis

”Ovde se može moliti, ovde se mogu održavati seminari, ovde se mogu( ....)

Džamija Sultana Emira nalazi se u berlinskom Schoenebergu.Zamjenik predsjedavajućeg islamske federacije Burkan Kesiciupravo govori američkim posjetiocima o svojim iskustvima kao muslimana u Njemačkoj kao i o pomenutoj džamiji. Naprimjer o tome da je njegova organizacija dugo vremena važila kao islamistička ali da je sudskim putem omogućeno da se u nastaviuči islam. U svakom slučaju američki naučnici su na svom putovanju u Njemačkoj mogli čuti ne samo negativna nego i pozitivna iskustva.

Stoga nije bilo baš jednostavno stvoriti jedinstvenu sliku o muslimanima i njihovom integrisanju u njemačko društvo kaže američki naučnik Roland Spikerman sa univerziteta Teksas Odessa.

”Steći pravu sliku iz dana u dan je bilo sve teže, tako smo u Reutlingenu sreli njemce turskog porijekla koje su se izuzetno dobro osjećali, koji čak i sanjaju na njemačkom koji požele Reutlingen kada negdje otputuju.

Ali onda smo sreli i druge koji se osjećaju kao Autsajderi i čini se da ništa protiv toga nemogu učiniti. Uvijek kako kažu imaju novu etiketu: Najprije su stranci onda su turci i onda na kraju su i muslimani- kažu oni”.

Jesu li muslimani u Njemačkoj diskriminisani, na ovo pitanje docenti sa američkih univerziteta odgovaraju potvrdno. Njih posebno čudi činjenica da djeca migranata druge treće pa čak i četvrte generacije još uvijek ne posjeduju njemačko državljanstvo.

Ukazujući na demonstracije latinoamerikanaca početkom maja u SAD-u antropolog Damani Patridge sa univerziteta u Michegenu upućuje da bi ugrženi kod njih u SAD-u u takvoj situaciji već davno bili politički organizovaniji.U njemačkoj naprotiv, što može biti razlogom porasta broja džamija i islamskih organizacija i udruženja kaže on i dodaje:

” Ovde ne postoji politički pokret protiv diskriminacije u Njemačkoj i ja mislim da to treba dovesti u vezu sa državljanstvom pošto je mnogima teško da se politički izraze.

Mnogi vjeruju da to mogu bolje izkazati negdje drugo. Najčešće u vjerskim organizacijama.Na kraju su američki naučnici raspravljali o bilansu njihovog putovanja i u centru pažnje bila je integracija. Njihovo je mišljenje da se u Njemačkoj o tome mnogo priča ali niko ne pita šta se pod tim tačno podrazumjeva,osim jednostranih i uobičajenih pitanja o poznavanju njemačkog jezika i školskoj naobrazbi. Tako je pored ostalog Najia Aarim Heriot sa New Yoškog državnog univerziteta želila znati šta uopšte znači ljudima turskog ili arapskog porijekla to da su se integrisali u njemačko društvo.

Jeli moguće integrisati se kao musliman ili postoji podvojenost između njemačkog i muslimanskog identiteta. Ja imam utisak da se diskusija ograničava na to, koliko su se nedovoljno migranti prilagodili. Ali u SAD-u je trajalo dugo dok se uspjelo ustanoviti kako problem ustvari ima dvije strane: s jedne strane migranti moraju učiniti napore kako bi postali dio drštva i s druge strane i društvo takođe mora učiniti napore da se nanovo definiše kao multikulturalno društvo. S tim u vezi za američke naučnike ovdje se nameće čitav niz pitanja o kojima bi u Njemačkoj trebalo prodiskutovati.

Na primjer šta je i kako izgleda uopšte taj njemački identitet.Drugo šta znači za jednog integrisanog turskog migranta to što je ravnopravni građanin njemačkog društva.U SAD-u s tim u vezi postoji jednostavna definicija, a ona glasi Italo-amerikanac, Afro-amerikanac, Njemački-amerikanac i tako dalje. Dali bi to bio pravi put i za Njemačku ni jedan od američkih naučnika nije mogao odgovoriti. Do odgovora na ova pitanja mora ustvari doći samo njemačko društvo.