1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Incidenti na istoku Ukrajine, vanredno zasijedanje u UN-u

U incidentu u Harkovu poginulo je dvoje ljudi, istraga je u toku. Pripremljen je i nacrt rezolucije UN-a kojom se traži nepriznavanje rezultata referenduma na Krimu. Očekuje se veto Rusije.

Novi ministar unutrašnjih poslova Ukrajine Arsen Avakov potvrdio je da su dvije osobe poginule a da ih je nekoliko povrijeđeno u pucnjavi u Harkovu, na istoku Ukrajine. Avakov je na Fejsbuku napisao i da je oko 30 ljudi uhapšeno, "sa obje strane", poslije oružanog okršaja koji se dogodio rano jutros. On je za ovaj incinet rekao da je "provokacija Kremlja".

Ruska agencija Itar-tas je javila da su pucnji ispaljeni iz prostorija ukrajinske nacionalističke organizacije Desni sektor. Avakov nije međutim potvrdio ovu informaciju i rekao je da je istraga o incidentu u toku.

Sukob proruskih i proukrajinskih demonstranata u Donjecku

Sukob proruskih i proukrajinskih demonstranata u Donjecku

Itar-tas se takođe pozvao na izjavu šefa policije Harkovskog regiona Anatolija Dimitrijeva da je završena operacija privođenja naoružanih pripadnika Desnog sektora zbog upotrebe vatrenog oružja i, kako se navodi, uzimanja talaca.

Iz policijskih izvora u Harkovu ranije je saopšteno da je tokom noći s petka na subotu (15.3.) izbio oružani sukob između radikalnih nacionalista i proruskih aktivista, kao i da su poginule dvije osobe - jedan prolaznik i jedan proruski borac.

Na istoku Ukrajine rastu tenzije. U četvrtak je u Donjecku jedan proukrajinski demonstrant izboden nožem tokom sukoba sa proruskim aktivistima. Donjeck je uporište smijenjenog ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča i nalazi se na nekoliko desetina kilometara od ruske granice.

Najavljena vanredna sjednica Savjeta bezbjednosti UN

Savjet bezbjednosti UN održaće ove subota (15.3.) vanrednu sjednicu na kojoj treba da se glasa o rezoluciji zapadnih zemalja koja osuđuje održavanje referenduma na ukrajinskom poluostrvu Krimu. Sjednicu su sazvale SAD i diplomate očekuju da će Rusija, stalna članica SB, uložiti veto na tekst dokumenta.

Jedan zapadni diplomata je rekao da je neizvjestan stav Kine koja često stane na stranu Rusije u Savjetu bezbjednosti. Taj diplomata je rekao da su dva principa kineske diplomatije koje je kineski ambasador stalno ponavljao tokom šest sjednica Savjeta bezbjednosti o ukrajinskoj krizi - nemiješanje u unutrašnje stvari i poštovanje teritorijalnog integriteta - dovedeni u pitanje nedjeljnim referendumom na Krimu.

Na referendumu koji je zakazan za nedjelju 16.3.2014. će stanovnici Krima odlučivati o tome da li žele da se odvoje od Ukrajine i pripoje Rusiji.

"Jedini cilj ove rezolucije je da se postigne da Kina bude uzdržana i da se na taj način istakne sve veća izolacija Rusije", rekao je drugi diplomata.

Prijedlog rezolucije napisan je vrlo odmjereno tako da bi Peking mogao da ga prihvati. U njoj se ne navodi eksplicitno Rusija niti se traži povlačenje ruskih vojnih pojačanja sa Krima, takođe se ne govori o sankcijama. U predloženoj rezoluciji se navodi da referendum ne može da ima nikakvu važnost i da ne može da predstavlja osnovu za bilo kakvu izmjenu statusa Krima.

Nacrtom se traži nepriznavanje rezultata referenduma

Traži se od svih zemalja da ne priznaju rezultate referenduma i da ne preduzmu nikakvu akciju koja bi mogla biti protumačena kao priznavanje promjene statusa te ukrajinske oblasti. To je formula koja indirektno traži od Rusije da ne pripoji Krim. U predloženom tekstu se takođe ponavlja privrženost Savjeta bezbjedosti suverentitetu, nezavisnosti i teritorijalnom integritetu Ukrajine u njenim međunarodno priznatim granicama. Traži se od Moskve i Kijeva da otpočnu direktan politički dijalog i da pokažu uzdržanost. Pozdravlja se izražena volja novih vlasti u Kijevu da poštuju prava svih Ukrajinaca, uključujući pripadnike manjina. To je još jedan ustupak Moskvi koja osuđuje vlasti u Kijevu da diskriminiše stanovništvo koje govori ruski.

Neuspješan šestosatni razgovor Kerija i Lavrova

Keri i Lavrov u Londonu, 14.03.2014.

Keri i Lavrov u Londonu, 14.03.2014.

Vašington i međunarodna zajednica neće priznati rezultat nedjeljnog referenduma na Krimu o odvajanju od Ukrajine, izjavio je američki državni sekretar Džon Keri poslije šest sati razgovora sa svojim ruskim kolegom u Londonu.

Ruski ministar inostranih poslova Sergej Lavrov izjavio je poslije razgovora sa Kerijem da Rusija i SAD "ne dijele viziju" o Ukrajini uprkos "korisnim" razgovorima u britanskoj prijestonici. Ruski ministar je rekao da će Rusija poštovati ishod nedjeljnog referenduma o priključenju ukrajinskog poluostrva Krim Rusiji, koji su zapadne sile unaprijed proglasile nevažećim.

Keri je izjavio da je tokom razgovora u Londonu iznio nekoliko ideja o tome kako da se poštuje ukrajinski suverenitet a istovremeno odgovori na zabrinutost Rusije, ali da je Lavrov jasno rekao da ruski predsjednik Vladimir Putin neće donositi nikakve odluke dok se ne održi referendum. Keri je upozorio da će Rusija biti suočena sa sankcijama ukoliko se održi referendum.

SAD i EU su najavile da bi već od ponedjeljka (17.3.) mogle da uvedu sankcije nekim ruskim zvaničnicima i firmama. Keri je rekao da su SAD jako zabrinute zbog velikog raspoređivanja ruskih snaga na Krimu i duž istočne granice sa Rusijom i zatražio da se te snage povuku. Lavrov je novinarima rekao i da Rusija nema namjeru da okupira juogistočnu Ukrajinu.

Savjet Evrope protiv Rusije, Srbija uzdržana

Poslije trodnevnog zasjedanja, Savjet Evrope se u petak (14.3.) uveče velikom većinom izjasnio za očuvanje Ukrajine i time protiv Rusije. Agencija Rojters javlja da su 43 zemlje glasale za rezoluciju koja ističe teritorijalni integritet Ukrajine, Jermenija i Srbija su bile uzdržane dok je Rusija bila protiv.

Prethodno je u takozvanoj Venecijanskoj komisiji Savjeta Evrope iznesen dokument pravnih vještaka kojim je predstojeći referendum na Krimu označen kao nedemokratski. U rezoluciji se zahtijeva međunarodna istraga nasilja u Ukrajini u kojem je bilo ljudskih žrtava, kao i osnivanje posebne komisije za ispitivanje prava manjina u toj zemlji.

Proukrajinske demonstracije u Simferopolju, 13.03.2014.

Proukrajinske demonstracije u Simferopolju, 13.03.2014.

O čemu se odlučuje na referendumu?

Pitanja na referendumskom listiću glase:

1. Da li ste za ponovno ujedinjenje Krima i Rusije?

2. Da li ste za ponovno uspostavljanje ustava iz 1992. i statusa Krima kao dijela Ukrajine?

Pitanja su postavljena na ruskom, ukrajinskom i krimsko-tatarskom jeziku.

Čini se da onaj ko želi da Krim ostane dio Ukrajine može da glasa za ovu drugu opciju. Međutim, ustavom iz 1992. bi Krim dobio pravo na otcjepljenje. Nakon što je proruski regionalni parlament na Krimu već najavio da želi da se pripoji Rusiji, poluostrvo bi bilo pod kontrolom Rusije i u slučaju kada bi se većina odlučila za opciju broj dva.

Prema posljednjem popisu, rađenom prije 13 godina, na Krimu živi oko dva miliona ljudi, od čega 58 odsto čine Rusi, 24 odsto čine Ukrajinci a 12 odsto krimski Tatari. Referendum raspisuju novoformirane, proruske vlasti Krima. Zvanični Kijev ne priznaje ove vlasti, kao što ni one ne priznaju novu vladu Ukrajine.

Autorka: Dijana Roščić (ard, ap, rtr)

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić