1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Inauguracija i sankcije

Evropske diplomate će u ponedjeljak najvjerovatnije uvesti zabranu ulaska u EU za bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka. Lukašenko je na vrhu liste onih koji su odgovorni za manipulacije na proteklim predsjedničkim izborima u Bjelorusiji, ali i za nasilje nad demonstrantima, simpatizerima opozicije, koji su na ulice izašli nakon izbora. Danas će Lukašenko ponovo položiti predsjedničku zakletvu. Komentar Cornelie Rabitz.

Predsjednik Bjelorusije, Aleksandar Lukašenko, bi mogao biti meta sankcija EU

Predsjednik Bjelorusije, Aleksandar Lukašenko, bi mogao biti meta sankcija EU

U Aleksandra Milinkijeviča se ulažu velike nade. Lider opozicije je ušao u izbornu utrku protiv predsjednika Lukašenka. Milinkijevič je bio bez šansi, ali njegova borba nije bila uzaludna. On je svojim zemljacima i inostranstvu uputio poruku da postoji alternativa autoritarnom predsjedniku.

Milinkijevič nije revolucionar niti onaj ko izaziva nerede, mada takvim želi da ga prikaže aktuelna vlast u Minsku. Njega i njegove pristalice vlada tretira kao kriminalce. Milinkijevič je nastavio sa promocijom svojih ideja kako u zemlji tako i u oinostrantvu, bez obzira na to što nema mnogo šansi da se prilike u Bjelorusiji promijene. U ovoj zemlji je situacija drugačija nego, recimo u Ukrajini, gdje je takozvana «narandžasta revolucija» izvedena u uslovima kada su postojale demokratske strukture i nezavisni mediji.

Milinkijević traži podršku demokratske Evrope. Prilikom posjete Strazburu on je jasno stavio do znanja da očekuje podršku za civilno, gradjansko društvo, očekuje stipendije za studente koji su nakon učešća u demonstracijama odstranjeni s fakulteta, podršku projektima za uspostavu nezavisnih medija. Ipak, prije svega se očekuju sankcija za aktuelnu vlast.

Bjeloruska opozicija traži solidarnost ostatka Evrope, bez obzira na to što, nakon nepoštenih izbora, predsjednik Lukašenko još uvijek čvrsto drži kormilo vlasti. Protivnici režima, ma kako oni slabi bili, ne smiju se ostaviti na cjedilu. Podršku zaslužuju kako hrabri demonstranti u Minsku, oni koji još uvijek sjede po zatvorima, ali i oni koji će tek postati žrtve režima. Evropa im mora ponuditi više od praznih rezolucija. Ministri vanjskih poslova zemalja članica EU to mogu pokazati već u ponedjeljak kada, nadajmo se, budu usvojili sankcije protiv predstavnika bjeloruske vlade.

Svoj dio posla može učiniti i njemačka vlada koja bi ruskoj vladi savjetovala da zauzme distancu spram režima u Minsku. Prilika za to je kraj aprila kada će se sastati ruski predsjendik Putin i kancelarka Angela merkel. Merkelova bi Putinu mogla staviti do znanja da prijem Rusije u grupu G8 ima za posljedicu i preuzimanje nekih obaveza. Onaj ko ide niz dlaku diktatorima samog sebe čini nevjerodostojnim. Bez obzira na ishod tih razgovora, jedna stvar treba da bude jasna: demokratske promjene zahtijevaju vrijeme, strpljenje i podršku. Politika EU stoga ne smije biti kratkog daha.