Ime kao meta

Osmorica otetih bili su drzavljani Crne Gore, njih 11 bilo je iz Srbije, a jedan iz Bosne i Hercegovine. Najstarijem je bilo 59, a najmladi nije imao ni 17 godina.
Od tridesetak ucesnika u tom zlocinu samo je jedan izvrsilac, Nebojsa Ranisavljevic iz Despotovca u Srbiji, osuden 2002. godine pred Visim sudom u Bijelom Polju na 15 godina zatvora. Ostali osumnjiceni, medu njima i Milan Lukic iz Visegrada, koji je u optuznici bjelopoljskog Suda oznacen kao neposredni organizator otmice i ubistva, i dalje su na slobodi.
Konstatujuci da su se vlast, tuzilastva i sudovi u Crnoj Gori i Srbiji veoma neodgovorno ponasali u ovom slucaju, pravni zastupnik porodica otetih, advokat Velija Muric, je kazao da je vrijeme da se bar grobovi i posmrtni ostaci tih ljudi otkriju i da se oni dostojanstveno sahrane.
«Treba otkriti grupnu grobnicu na pravoslavnom groblju u Visegradu, treba otkriti masovnu grobnicu nedaleko od Osnovne skole u Prelomu koju su oformili otac Milana Lukica i seoski ucitelj. Tu se, najvjerovatnije, mogu naci ostaci otetih putnika.»
Predsjednik Crnogorskog helsinskog komiteta za ljudska prava Slobodan Franovic ustvrdio je da su najvisi funkcioneri tadasnje Savezne Republike Jugoslavije znali da se priprema ovaj zlocin i da nista nisu preduzeli da se to onemoguci.
«To je, znaci, zlocin koji je organizovan i planiran, odnosno rijec je o klasicnom primjeru organizovanog zlocina!»
I potpredsjednik Skupstine Crne Gore Rifat Rastoder smatra da se radi o zlocinu i da je Crna Gora bila duzna da ucini mnogo vise da se oduzi porodicama otetih i ubijenih. On sa zaljenjem istice da zvanicna Podgorica jos ne pokazuje sustinsku spremnost da se suoci sa ratnim zlocinima, te dodaje: «U protivnom, moralni i politicki racun zbog te ratne zaostavstine, sve ce nam se vise vracati kao bumerang.
Vjerujem, ipak, da cemo, upravo zbog Crne Gore i svih nas koji cinimo njeno realno bice, bez obzira na ime, vjeru ili naciju, smoci snage da se na odgovarajuci nacin suocimo i sa tim bremenom proslosti.
Nije lako, treba imati razumijevanja, ali mi moramo to ciniti mnogo odlucnije i mnogo brze.»
Inace, u povodu 12-ogodisnjice zlocina u Strpcima, u Podgorici je otvorena izlozba slika «Tisina» na kojoj su svoje radove izlozili poznati umjetnici iz BiH, Srbije, Makedonije i Crne Gore.