1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Imati posao u Srbiji - sreća koju imaju rijetki

Nezaposlenost i siromaštvo u Srbiji, teme su koje zaokupljaju pažnju njemačke štampe u izdanjima od ove srijede (18.6.). Štampa piše i o posljedicama sukoba u Iraku za Tursku.

Mnogi u Srbiji ne dobijaju platu mjesecima. Osnovati porodicu? Otići negdje na odmor? Mnogi u toj zemlji mogu o svemu tome samo da sanjaju, piše Ziddojče cajtung (SZ) u reportaži pdo naslovom 'Život se odgađa'. „Nakon još jedne neisplaćene plate strpljenje Ivana Prodanovića je na izmaku. Ovaj ljekar koji radi u hitnoj pomoći u Gornjem Milanovcu od jeseni 2012. godine dobija ili samo dio plate, ili kasni ili je pak uopšte ne dobija. Sredinom marta 2014. nadležna bolnica dugovala mu je 11 plata. ‚To je toliko deprimirajući osjećaj kada nakon 12 sati dežurstva dođeš kući i nemaš ni za doručak‘, priča Prodanović tihim glasom“, piše Ziddojče cajtung i naglašava da je ovaj ljekar sredinom marta stupio u štrajk glađu.

Serbien Ministerpräsident Aleksandar Vucic

Vučić na početku mandata obećao nova radna mjesta

Nakon što su mediji pisali o njemu, Ministarstvo zdravlja je reagovalo ali se u suštini malo toga promijenilo, piše minhenski dnevnik i nastavlja: „Potom su njemu i njegovih pet kolega isplaćene plate za juli 2013. ali i dalje im klinika duguje deset mjeseci. A novi premijer Srbije, Aleksandar Vučić prije svega je obećao nova radna mjesta što je Srbiji, koja je kandidat za prijem u EU, hitno potrebno. Prema izvještaju Trgovinske komore Srbije, nezaposlenost je u februaru ove godine bila 29,5 procenata. I Vučić je 27. aprila, u ekspozeu prilikom preuzimanja dužnosti premijera, kazao kako su ‚nezaposlenost i siromaštvo u Srbiji na najvišem nivou u Evropi‘".

Građani žive svoj "status kvo"

SZ piše kako će se na efekat reformi čekati godinama a da će 7,2 miliona građana Srbije do tada živjeti svoj 'status kvo'. „Jer, i oni koji imaju posao često na plate čekaju mjesecima. Strepnja za elementarnu egzistenciju – to je osjećaj koji nije stran ni velikom broju građana BiH, Hrvatske, Albanije i Grčke“, piše list i pita se kako onda uopšte ljudi bez plate preživljavaju? „Dragica Novaković je radila u Stjeniku (preduzeće za unutrašnju i spoljnu trgovinu u Gornjem Milanovcu). Od 2011. nije dobijala platu ali je bez obzira na to dvije godine odlazila na posao nadajući se da će biti bolje dok u julu prošle godine nisu svi radnici poslati kući. Od tada su ona i njene kolege bez posla. Novaković, čiji je suprug takođe ostao bez posla i radi na crno na gradilištu, jedva krpi kraj s krajem. Iza kuće ima baštu i to ih donekle spasava. I bivša radnica u banci Milinković, njen suprug i dvije kćerke preživljavaju prodajući trešnje i šljive sa svog imanja. Posljednji odmor ova porodica sebi je uspjela da priušti prije osam godina.

Mladi ljekar Prodanović ovu nesigurnu situaciju krivi što mu je poremetila sve životne planove. ‚Imam 32 godine i bilo bi najnormalnije da imam stabilan posao i da mogu da osnujem porodicu a ja moram da razmišljam hoću li imati šta da jedem‘. Mnogi u Srbiji, kao i ovaj mladi ljekar, odgađaju zbog toga osnivanje porodice ili od toga u potpunosti odustaju. Tako da društvo u toj zemlji ubrzano stari i već sada na svakog zaposlenog dolazi po jedan penzioner“, piše Florijan Hasel u minhenskom dnevniku ali nalazi i jedan pozitivan primjer:

„Negosav Čolović je imao sreću. Od firme je uzeo otpremninu i kupio mašine za sopstvenu radionicu. Mjesečno uspjeva da zaradi i do 1.700 evra što je za Srbiju vrhunska zarada. Uspjeva da finansira svoja dva sina koji studiraju u Beogradu i kaže: ‚Nije samo da imam posao već uspijem i da zaradim. To je sreća koju danas u Srbiji imaju rijetki‘“, kaže Čolović a prenosi Ziddojče cajtung.

Protivrječna podrška Turske

Frankfurter algemajne cajtung (FAZ) u današnjem (18.06.) izdanju komentariše poziciju Turske u pogledu situacije u Iraku. Pod naslovom „Preopterećeni Turci“ FAZ komentariše:

Türkei Erdogan Portrait

Protivrječna Erdoganova podrška Kurdima

„Turska slijedi protivrječne interese u Iraku. Od prije nekoliko godina ona podržava autnomni kurdski region na sjeveru zemlje. Tako jača uticaj Turske u tom regionu što je dobro za privredu – kurdsku naftnu industriju, ali i turske poslovne aranžmane u oblasti građevinarstva, tekstilne i elektro industrije te usluga transporta. No, Ankara istovremeno strahuje od mogućnosti stvaranja veće kurdske države. Jer, to može da se odrazi i na kurdsko pitanje u Turskoj i ojača njihove zahtjeve za autonomijom. A upravo to može da bude rezultat konflikta u Iraku – vidljivo jačanje Kurda. Ipak u osnovi Turskoj se dopada formiranje jedne sunitske države na teritoriji Iraka i Sirije. Jer, politka Turske ne traži samo svrgavanje šiitsko-alavitske vladavine Bašara al Asada već i šiitskog iračkog predsjednika Nurija al Malikija. A sunitski šef turske vlade, Redžep Tajip Erdogan ne podnosi ni jednog ni drugog. No, to što sada teroristička grupa Isis pokušava da formira jednu takvu državu je zapravo velika opasnost za njegovu zemlju. Jer, Isis smatra da polaže pravo i na južni dio Turske, pa bi se terorizam mogao i tamo preliti“, zaključuje FAZ.