1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Imati HIV/AIDS u BiH znači biti diskriminiran

Nihad Penava1. decembar 2006

Danas je Međunarodni dan borbe protiv HIV/AIDS – a. Širom svijeta obilježava se različitim kampanjama prevencije, pa tako i u Bosni i Hercegovini, koja ne spada u ugrožena područja, ali s obzirom na visoki nivo rizičnog ponašanja oprezu nikad kraja. Oboljeli od AIDS – a mogu se liječiti u Sarajevu, Banja Luci, Tuzli i Mostaru, a u Federaciji BiH djeluje i deset savjetnih centara za HIV/AIDS.

https://p.dw.com/p/AUjM
Anonimno i besplatno testiranje na HIV u BiH radi se na više mjesta
Anonimno i besplatno testiranje na HIV u BiH radi se na više mjestaFoto: AP

Prvi slučaj virusa HIV u Bosni i Hercegovini evidentiran je 1986. godine. Donio ga je naš tadašnji radnik u crnoj Africi i u protekla dva desetljeća evidentirana su 122 slučaja, kaže dr. Vesna Hadžiosmanović, spec. infektologinja.

«Svi naši pacijenti, koji su bar liječeni u Klinici za infektivne bolesti Kliničkog centra univerziteta u Sarajevu, su svoju infekciju aktivirali negdje u inozemstvu, jer se radilo o našim radnicima koji su bili povratnici iz zemalja centralne Afrike, znači gdje je epidemija HIV/AIDS – a jako visoka, ili se radilo u poslijeratnom periodu o našim povratnicima iz zemalja zapadne Evrope. Također iz onih zemalja gdje je incidenca HIV – infekcije jako jako visoka.»

Sukladno broju evidentiranih nositelja HIV – a smatra se da se ipak radi o oko 400 ljudi. Dakle, njih oko 300 vjerovatno se nikada nije testiralo na virus. Njihov način prijenosa HIV – a je različit, ali nešto je više prisutan kod muškaraca, iako posljednje četiri godine prednjači ženska populacija, kaže Tijana Medvedec, Asocijacija za seksualno i reproduktivno zdravlje «XY».

«Ono što je tu sada najveći fokus nas, tih ljudi koji se možda bave ovim, jeste stigma i diskriminacija. Stigma i diskriminacija koja je povezna sa problemom HIV/AIDS – a i mi sada treba da radimo na tome, da ukoliko se u našoj zemlji i pojave zaista slučajevi, djeca u školama, na fakultetima, koji žive s AIDS – om, mi moramo da budemo spremni na to da prihvatimo njih kao potpuno normalne ljude i da živimo sa njima i da živimo sa njima svakodnevni život.»

Trenutno se u Bosni i Hercegovini od AIDS – a liječi 26 ljudi. Prosječna dob nositelja HIV – a, odnosno oboljelih od AIDS – a, je 39 godina. Najvažnije je adekvatnim informiranjem, obrazovanjem i savjetima, pogotovo mladim, preventivno djelovati.

«Jedno 95% ljudi na pitanje šta biste uradili kada biste znali da je neko HIV – pozitivan su rekli treba ga odmah prijaviti, treba ga izolovati u karantin i ne treba se uopšte družiti s njim. Znači, takve izjave bukvalno ljude koji se bavi tim zaprepašćuju i zaista mene je strah lično kao osobu, koja je više od pet godina u tom području, mene je strah takvih izjava.»

Od prije tri godine oboljeli od AIDS – a imaju napredni medicinski tretman identičan onome u zapadnoj Evropi. Ono što je porazna činjenica je da je ovaj tretman u Federaciji Bosne i Hercegovine besplatan, a u Republici Srpskoj pacijenti svoje liječenje sami plaćaju, kaže dr. Hadžiosmanović.

«Mjesečna, otprilike, cijena koštanja ta tri antiretoviralna lijeka je negdje oko BAM 2000 do 2500 (konvertibilnih maraka). Ako znamo da je to doživotna terapija to je vrlo vrlo skup tretman, a našim pacijentima, znači, on je dostupan.»

Opći je dojam HIV/AIDS – aktivista da smo društvo nespremno prihvatiti osobe sa HIV – om. Ovaj virus je još mnogima u Bosni i Hercegovini tabu – tema, ali HIV ne bira, kažu, i ne vidi se golim okom ko ga ima, a ko ne.