1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Imaju li Evropljani iskrivljenu sliku o islamu?

Da li Evropom kruži bauk islama? I da li Evropljani imaju pravu sliku o islamu? Ovo su teme, o kojima se govorilo na konferenciji, koju je organizavao Univerzitet u Karlsruheu.

Razumjeti znači oprostiti To je bio moto konferencije o islamu i Evropljanima, održane u Karlsruheu.

"Razumjeti znači oprostiti" To je bio moto konferencije o islamu i Evropljanima, održane u Karlsruheu.

Socilog Caroline Robertson, koja je ujedno i organizator ove konferencije kaže: "Naravno da želimo kulturni pluralizam i želimo da priznamo islam kao kulturu, što ova vjerta i zaslužuje. Ali postoji jedna socijalna realnost ali i činjenica da se islam zloupotrebljava. I među samim muslimanima postoji velika polarizacija. Mi to ne možemo jednostavno ignorirati već se s tim moramo suočiti. Tu mi ne možemo upotrebljavati politički korektne floskule poput "to je njihova vjera i kulture i ne miješajmo se previše u to"."

Ali na čemu se zasniva nemir, u koji je politički islam doveo Zapad. Sociolog britansko-pakistanskog porijekla Tahir Abas smatra da je širenje islama u Evropi posljedica teških ekonomsko-socijalnih uvjeta u kojima žive muslimaski doseljenici:

"Za mene je suštinski problem ekonomske prirode. Tu mislim i na probleme u školovanju i traženju posla. U pojedinim regionima Engleske, muslimani imaju izuzetno nizak stupanj obrazovanja. Nije ni čudo što puno mladih imaju problem da dobiju pristojan posao. To im se poslije prebacuje. Govori im se da se uopšte ni ne trude da postanu bolji građani."

Uzroci širenje islama u političke svrhe

Fotografija nastala u Turskoj prilikom demonstracija održanih povodom objavljivanja karikatura Božijeg poslanika Muhameda

Fotografija nastala u Turskoj prilikom demonstracija održanih povodom objavljivanja karikatura Božijeg poslanika Muhameda

Ekonomski problemi sa kojima se susreću muslimanski doseljenici u Evropi za sociologa Neclu Kelek, koja je turskog porijekla, nisu jedini razlog za širenje islama u političke svrhe. Ona dodaje da su uzroci i kulturološke prirode. Naime, veliki broj Muslimana odbija da prihvati društveno uređenje Savezne Republike Njemačke i da mu se podredi. U tom duhu, kaže ona , odgajaju se i djeca. Na taj način nastaje psihološkki pritisak, koji se sa argumentima ne može otkloniti. Necla Kelek:

"Kada jedno dijete još od malena nauči da misli na Boga, da ga sluša i da Bog dominira njegovim životom i mislima, onda je nemoguće poslije od njega tražiti da vosi samostalan, slobodan život, da razmišlja kritički, da ima pravo na svoje "ja". To je naime to što ova vjera pokušava posredovati. Sve se bazira na kolektivu a ne na pojedincu i njegovom sopstvenom razvoju. I tu je srž mog kritičkog sukobljavanja sa islamom."

Egipatski teolog-reformista Nasr Abu Zaid, koji živi u Holandiji, ukazuje na još jedan aspekat, naime na sukobe unutar muslimana zbog dogmatizacije vjere i njenog previše uskog tumačenja:

"Pojedinosti spora Zapadu nisu poznati. Naravno da se islamizacija širi. Ali postoji i otpori u muslimasnkom svijetu. O tome znaju međutim samo kulturolozi, obični građani, koji se time ne bave, nemaju o tome pojma, jer mediji o tome nedovoljno izvještavaju."