1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Ima li rješenja za Kipar?

U srijedu 3.septembra počinju razgovori između predsjednika turskog i grčkog dijela Kipra Mehmeta Ali Talata i Dimitrisa Hristofiasa. Moguće je rješenje kiparskog konflikta. Mehmet i Dimitris izvanredno se razumiju.

default

Kipar: Trnoviti put ka ujedinjenju

Kipar je kao strateški važna tačka na istoku Sredozemlja oduvijek privlačio pažnju kolonizatora. Posebno Britanaca, koji su se nadali da će, zauzimanjem Kipra osigurati svoj pomorski put ka Indiji. Osmanlije, koje su tada vladale ostrvom, dali su ga krajem 19. stoljeća u zakup Britancima. Nakon pada Osmanlijskog carstva tokom 1. svjetskog rata, Britanci su izvršili aneksiju Kipra i 1925 ga proglasili svojom krunskom kolonijom. Grčki stanovnici ostrva dugo su svoje spasenje vidjeli u priključenju matici Grčkoj. Oni su se počeli boriti protiv Britanaca i njihovih turskih kolaboratera za svoje ciljeve, osnovavši podzemnu organizaciju "EOKA". 1960. godine London je odlučio da se povuče i omogući Kipru nezavisnost. London, Atina i Ankara preuzeli su ulogu sila zaštitnica. U cilju zaštite turske manjine, koja je iznosila 18% stanovništva, izrađen je Ustav, koji Turcima u važnim pitanjima omogućava pravo veta. To je razljutilo kiparske Grke i dovelo do sukoba u komunama, koji su zaustavljeni tek uz pomoć trupa i policije UN-a. Glavni grad Nikozija ostao je podijeljen. I u drugim dijelovima ostrva moralo je doći do razdvajanja i zaštite turskog i grčkog stanovništva.

1974.godine su vladari iz Atine svrgnuli sa vlasti kiparskog predsjednika Makariosa, iako je on oduvijek zagovarao priključenje Kipra Grčkoj. Sedam dana potom je turski premijer Bülent Ečevit dao naređenje za napad. Turske zračne i pomorske trupe su u dvije faze zauzele sjeverni dio ostrva. Grčko stanovništvo pobjeglo je na jug i obrnuto, tursko sa juga na sjever, uz pomoć Britanaca koji na Kipru imaju dvije vojne baze. Krajem 1974 Makarios se vratio u Nikoziju, gdje je oduševljeno dočekan. Rješenje međutim nije donio.

EU nije razvila recept za rješenje konflikta na Kipru

Devet godina nakon ove turske takozvane mirovne operacije, sjever ostrva, sa Raufom Denktasom, proglasio je "Tursku Republiku Sjeverni Kipar". Niko izuzev Ankare nije priznao turski dio Kipra. Pored 40.000 turskih vojnika, na Kipar je tokom svih ovih godina naseljeno 100.000 građana Turske, kako bi poboljšali demografsku strukturu. Tadašnji vođa kiparskih Turaka Reuf Denktas: "Grčko-kiparska partija, koju nisu birali kiparski Turci, anulirala je Ustav, pokušala je od nas napraviti manjinu na Kipru, nije poštovala naša ljudska prava, utvrđena Ustavom i svijet je to prihvatio. Protiv toga pokušavamo da se odbranimo."

Evropska Unija do sada nije razvila recept za rješenje konflikta. Uprkos pozitivnih signala i činjenice da se obojica sadašnjih predsjednika itekako dobro razumiju, vlada skepsa. Predsjednik grčkog dijela Kipra Hristofias traži povlačenje turskih vojnika i doseljenika iz Turske. Njegov turski kolega Talat to odbija:

"Zamislite. Kipar je u Evropskoj Uniji a Turska nije. Kiparski Turci se u jednoj takvoj situaciji neće osjećati sigurno."