1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Ima li nade za BiH?

Trajna stabilnost, razvoj i integracija BiH u EU mogući su samo ako suradnja i partnerstvo između te zemlje i međunarodne zajednice uspješno budu položeni na nove temelje, ukazano je na skupu političke zaklade u Berlinu.

Simbolika je tu, pitanje je kako je ispuniti sadržajem? - Koju bi ulogu međunarodna zajednica trebala imati u BiH?

Simbolika je tu, pitanje je kako je ispuniti sadržajem? - Koju bi ulogu međunarodna zajednica trebala imati u BiH?

U Bosni i Hercegovini se kontroverzno raspravlja o mogućnosti skorog zatvaranja Ureda visokog predstavnika međunarodne zajednice (OHR). Pritom sve više neovisnih stručnjaka smatra kako su održiva stabilnost, razvoj i integracija zemlje u Europsku uniju mogući samo ako suradnja i partnerstvo između BiH i svjetske zajednice uspješno budu položeni na nove temelje. Pokazala je to i živa rasprava koju je – uz sudjelovanje intelektualaca iz svih entiteta BiH – sinoć (18.2.) u Berlinu upriličila Zaklada Friedricha Eberta bliska Socijaldemokratskoj stranci Njemačke.

Bio je to obećavajući trenutak - povjerenik EU-a za proširenje, Olli Rehn, i bosanskohercegovački premijer Nikola Špirić potpisali su Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju EU-a i BiH 4. decembra 2007. godine

Bio je to obećavajući trenutak - povjerenik EU-a za proširenje, Olli Rehn, i bosanskohercegovački premijer Nikola Špirić potpisali su Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju EU-a i BiH 4. decembra 2007. godine

Autohtoni politički život izvući iz mrtvila

Ubuduće bi samo službeni Bruxelles trebao imati visokog izaslanika u BiH, ocijenio je sarajevski publicist Ivan Lovrenović: "Taj predstavnik Europske unije s vrlo precizno programiranim mandatom i ovlastima bi trebao nastupati tako da bude prijatelj i posrednik u najboljoj namjeri." Njegova bi glavna zadaća morala biti oživljavanje autohtonog političkog života uz istodobno nadilaženje postojećeg, loše dizajniranog dualizma vlasti.

Međunarodna zajednica u većoj mjeri nego dosad odgovornost za zemlju može i mora prenijeti na domaću političku elitu i administraciju, kaže Lovrenović, "a ne da, kao dosad, stalno budu u polovičnoj situaciji, znajući da uvijek postoji instanca koja će u krajnjem slučaju donijeti konačnu odluku kada su u pitanju ekstremne pojave, te tako ostaju u nekoj vrsti političke nezrelosti ili nepotpune zrelosti."

Federalni parlament u Sarajevu - to bi trebala biti centralna institucija parlamentarne demokracije u BiH...

Federalni parlament u Sarajevu - to bi trebala biti centralna institucija parlamentarne demokracije u BiH...

Neiskorišteni potencijali dejtonskog Ustava

Ideju o europskom posredniku za BiH s jasnim mandatom podržala je i Sevima Sali-Terzić, stručnjakinja za ustavno pravo iz Sarajeva. Upravo bi zajednička želja za ulaskom u EU sve domaće snage mogla okupiti na projektu preobražaja BiH u suvremenu i funkcionalnu državu, za što već i dejtonski Ustav ostavlja dovoljno prostora: "Dakle, imamo načela koja nismo iskoristili u punom kapacitetu, nismo ih oživjeli u praksi pa danas – kada govorimo o reformi ili nadgradnji Ustava – moramo reafirmirati ta načela i vidjeti što još možemo, a nismo učinili kako bi država postala funkcionalna."

Sali-Terzić pritom zagovara promjene Ustava sitnim, ali održivim koracima, a od predstavnika EU-a očekuje da izvuče pouke iz prošlosti kada je u reformskom procesu često manjkalo nužne potpore institucijama sistema od kojih se tražilo da preuzmu odgovornost: "To je paradoks i ne može opstati! Međunarodna zajednica mora poduprijeti državne institucije tako što će u njih vratiti sve razgovore koji se tiču države Bosne i Hercegovine."

...ali još u mnogim slučajevima nije razjašnjeno tko u vezi s kojim pitanjem ima kakve ovlasti: parlament RS u Banjoj Luci

...ali još u mnogim slučajevima nije razjašnjeno tko u vezi s kojim pitanjem ima kakve ovlasti: parlament RS u Banjoj Luci

Privredni interes nas veže i spaja – oduvijek

Banjalučka ekonomistica Svetlana Cenić kritizira model međunarodnog angažmana u BiH pri kojem se sudbina zemlje kroji od vrha prema bazi: "Ovo kako se dosad radilo, kako je OHR naučio naše političare jest da se donese rješenje koje se njima predoči, prepusti im se da se usuglašavaju, a onda dođu sankcije ako se ne dogovore, dok javnost istodobno nema pojma o čemu se radi." Budućnost BiH se može graditi jedino odozdo, takoreći iz naroda.

Zato ona poziva na jačanje civilnog društva i poticaj (međuetničkoj) privrednoj suradnji koja bi trebala poslužiti kao poligon odnosno obrazac i za političko srastanje zemlje: "Ekonomija jest uvijek ona koja nas je povezivala. Pa i u ratu su naši čelnici krijumčarili oružje te njime međusobno trgovali. Znači, interes uvijek povezuje ljude, a vjerojatno će nas ujediniti glad s ovako nesposobnim rukovodstvom."