1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Ima li i Crna Gora prošlost?

Iz Crne Gore je do sada, u više navrata, saopšteno kako ova zemlja žali zbog ratne prošlosti, brojnih žrtava na svim stranama i materijalnih razaranja. Na tim osnovama je ova, najmlađa država, počela graditi imidž u kojem nema mjesta za problematičnu prošlost, drugim riječima odgovornost za ratna zbivanja adresira se isključivo Beogradu.

Pokušaj kolektivnog zaborava

Pokušaj kolektivnog zaborava

Iako u Podgorici očekuju da BiH odustane od tužbe za genocid i protiv Crne Gore, zastupnik ove tužbe pri Međunarodnom sudu pravde u Hagu, Sakib Softić, nedavno je rekao da BiH ne odustaje od tužbe protiv Crne Gore. Iz pravnog ugla gledano Crna Gora se u ovom procesu može pozvati na činjenicu da se Srbija proglasila nasljednicom svih međunarodnih prava i obaveza nakon razdvajanja državne zajednice Srbije i Crne Gore. Sakib Softić je, međutim, rekao kako je BiH zauzela stav da su se događaji, koji su predmet spora, desili u vrijeme kada su Srbija i Crna Gora predstavljale jednu državu, te da su obje odgovorne u cjelini. U Podgorici, međutim, smatraju da bi Sarajevo trebalo prema Crnoj Gori imati drugačiji uklon. Dragan Kujović, bivši potpredsjednik Skupštine Crne Gore, te član Demokratske partije socijalista:

„Činjenica da smo bili dio SR Jugoslavije, potom zajednice Srbija i Crna Gora, sama po sebi nije dovoljan razlog da BiH insistira na tužbi protiv Crne Gore. I da smo ostali u državnoj zajednici sa Srbijom ne bi bilo razloga za tužbu prema Crnoj Gori. To je poznato građanima BiH, cijelog regiona, ali i cijeloj europskoj javnosti. Dakle, ja vjerujem u mogućnost da BiH ipak konačno odustane od tužbe protiv Crne Gore”.

Pojedinačna odgovornost

Učešće crnogorskih rezervista u ratu u BiH, deportaciju bošnjačkih izbjeglica, granatiranje dubrovačkog zaleđa, te brojne druge argumente, Kujović ovako komentira:

„To treba sve ostaviti da sudovi utvrde pojedinačnu odgovornost. I treba imati u vidu činjenicu da se ovdje ne radi o odnosu Crne Gore prema BiH“.

Nastojanje Crne Gore da, u izgradnji svog imidža moderne europske države, zaboravi ratnu prošlost, je evidentno iz brojnih primjera. Može li to ovoj zemlji poći za rukom govori Milka Tadić-Mijović, komentatorka podgoričkog Monitora:

„Teško, to je veoma teško. Posebno zato što se zna da je Crna Gora, nažalost, dala veliki doprinos posebno u ratu u Hrvatskoj. Svi znaju da su zločine oko Dubrovnika činili crnogorski rezervisti. Tačno je da Crna Gora nije imala komandnu ulogu u tom ratu. Međutim, to je ne može osloboditi od odgovornosti. Ona je slijepo slijedila komandu iz Beograda“.

Niko nije bio nevin

Mladen Ivanić, ministar vanjskih poslova BiH, ovaj pokušaj Crne Gore smatra razumljivim, ali podsjeća da u regionu niko nije bio nevin:

„Sasvim je moguće da Crna Gora hoće da pokaže da ide svojim putem. Ja vjerujem da ona to hoće i da je to njen interes. Istorija našeg regiona je takva da niko u njemu nije bio potpuno nevin“.

Da li se nedavni poziv u Partnerstvo za mir koji je za Srbiju i BiH uvjetovan, a za Crnu Goru bezuvjetan, može promatrati upravo kao rezultat podgoričkih nastojanja da se distancira od svega što ima veze sa ratnom prošlošću? Mladen Ivanić:

„Crna Gora objektivno nije bila tako često spominjana od strane Haškog tibunala i ja se nadam da neće biti ni u budućnosti. Volio bih da ni mi ostali ne budemo više tako često spominjani, a to će se desiti onda kada optuženi za ratne zločine budu u Tribunalu“.

Brojne informacije, koje istina nikada nisu potvrđene, da se haški bjegunac Radovan Karadžić krio u Crnoj Gori ipak nisu za ovu zemlju predstavljale kočnicu ka Partnerstvu za mir. Dragan Kujović tvrdi da Karadžić nikada nije imao utočište u Crnoj Gori:

„Karadžiću nikad niko nije pružao utočište na teritoriji Crne Gore. Sve moje informacije govore da on nije imao utočište i ja sam siguran u to“.

Milka Tadić – Mijović smatra kako iako nije potvrđeno nije i nelogično Karadžićevo skrivanje u Crnoj Gori:

„Nemam sigurne ni pouzdane podatke, ali je vrlo moguće da se on skrivao i u Crnoj Gori, da je imao, čak i prema nekim izvorima iz samog Tribunala, svoje jatake u ovim krajevima i da se Srpska pravoslavna crkva bila angažovala na njegovom skrivanju“.

Moguć je austrijski model

Pokušaj prebacivanja odgovornosti za ratna dešavanja isključivo na Beograd prije svega ne koristi Crnoj Gori, smatra Milka Tadić-Mijović:

„Tačno je da je možda mnogo više krivice za rat na strani Beograda, ali to nas ne može amnestirati. Mislim da bi se tu mogla ponoviti ona priča između Austrije i Njemačke kada je Austrija pokušala sebe amnestirati za ono što je radila u Drugom svjetskom ratu. To ne bi bilo dobro za Crnu Goru. Ona se mora suočiti sa svojom poršlošću. Mislim da je to jedno od krucijalnih pitanja. I ako to ne uradimo prosto nećemo moći nekom brzom dinamikom ići ka nekom stvarnom demokratskom društvu“.

Hoće li Crna Gora nastaviti sa prešućivanjem prošlosti zavisi od vladajućih struktura u toj zemlji, ali u mnogome i od njenih susjeda- prije svega BiH i Hrvatske, na kojima je da Podgoricu podsjete na odgovornost.

Audio i video zapisi na tu temu