1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Ima li Europa previše banaka?

Pacijent je pretil, tako misle stručnjaci o europskom bankarskom sistemu. To bi ekonomiji moglo prouzrokovati više troškova, nego koristi.

Europski bankarski sektor je, prema mišljenju grupe naučnika, pretil i prenaduvan i skoro da ne donosi nikakvu dodatnu ekonomsku korist. U jednoj studiji autori su stoga postavili sljedeće pitanje: Ima li Europa previše banaka? Studija je urađena na zahtjev Europskog vijeća za sistemski rizik (ESRB) koji posluje pri Europskoj centralnoj banci.

Među autorima studije su između ostalih zamjenica predsjednice Savezne banke Claudia Buch i Martin Hellwig, rukovoditelj Odjela za istrživanje javnog dobra pri Institutu Max-Plank. On je ubijeđen: "Mi banke vještački držimo na tržištu i to uz pomoć poreznih platiša. Na pojedinim tržištima banke općenito mogu preživjeti samo ako špekuliraju. A kada vidim da jedna banka to treba kako bi preživjela, jer inače ne može zaraditi neophodne marže, onda sebi kažem: Na tržištu je nešto pogrešno i ima previše ponuđača."

Symbolbild Euro Geldkasse

Ako porezni obveznici financiraju banke i umjetno ih održavaju na životu, onda zakaže tržište, a onda imamo previše banaka'

Banke u Europi su u protekla dva desetljeća postajale sve jače od godišnjeg ekonomskog učinka zemlje. U pojedinim zemljama Europe bilanca poslovanja banaka prevazilazi bruto nacionalni prozvod za 400 i više procenata. Poređenja radi: Ukupna bilanca svih japanskih banaka iznosi oko 190 posto japanskog ekonomskog učinka, u SAD-u 145 procenata.

Mladi talenti na pogrešnom poslu?

"Šta je razumno, a šta nije, u normalnom slučaju zna tržište," kaže Martin Hellwig za DW. "Ali ako porezne platiše financiraju banke i vještački ih održavaju na životu, onda zakaže tržište, a onda imamo previše banaka." To može dovesti i do pogrešnog upravljanja ljudskim resursima. "Želimo li zapravo da dobro obrazovani fizičari u bankama proučavaju modele rizika ili želimo da dobro obrazovani fizičari razmišljaju o novim tehnologijama u životnoj sredini?"

Symbolbild Euroscheine Deutschland Fahne

Prema mišljenju eksperata, uloga bankarskog sektora pri dodjeli kredita u poređenju sa financiranjem preduzeća preko tržišta kapitala je prevelika.

Europski bankarski sistem nije samo glomazan nego za razliku od drugih regiona - on je i moćniji. Autori studije pokazuju da u Europi tri najveće banke u nekoj zemlji u pravilu čine između 65 i 75 posto ukupne bilance - u SAD-u na tri najveće banke otpada samo oko 25 posto.

Osim toga, prema mišljenju eksperata, uloga bankarskog sektora pri dodjeli kredita u poređenju sa financiranjem preduzeća preko tržišta kapitala je prevelika. Dok se u SAD-u preduzeća financiraju preko obveznica u visini od 70 posto, a samo oko 30 posto preko bankovnih kredita, odnos u Europi je obrnut. "To je povod za zabrinutost jer je jedna takva vrsta financijske strukture sa prevagom na bankama povezana sa niskim privrednim rastom", navodi se u studiji.

U ekonomskom smislu besmisleno

Unatoč tome, banke su važne za ekonomiju, one daju mazivo koje ekonomski motor održava u pogonu. Ipak, u jednom momentu dolazimo do tačke gdje ta mješavina postaje pretila i banakarski sistem uzrokuje više ekonomskih troškova, nego koristi. U velikim europskim bankama normalan bankarski posao, depoziti klijenata i krediti za preduzeće čine maksimum polovinu njihovog poslovanja, a kod brojnih čak još znatno manje. Ostatak predstavlja investiciono bankarstvo, derivati, trgovina vrijednosnim papirima, kaže Hellwig. "Pri ovakvim stvarima meni još uvijek nije jasno da li je to ekonomski ima toliko smisla."

Od 2008. godine i izbijanja globalne financijske krize, mnogo toga se promijenilo: sistemi ranog upozoravanja su se etablirali, nadzori banaka su pooštreni i uvedena su nova pravila koja se tiču imovine banaka, pogledati pod Basel III, a osim toga banke se moraju podvrgnuti testu na stres. Zbog toga se ne treba čuditi da se ispostavilo da kod banaka postoji, kako to navode autori studije, "određeni umor od terapije".