1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Ima li Dejtonski sporazum dodirnih tačaka sa statusom Kosova?

Povodom desetogodišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma, beogradski mediji primjećuju da su se vremenski poklopili razgovori o nagradnji tog sporazuma i novom Ustavu BiH sa pripremama pregovora o konačnom statusu Kosova. Da li ta dva događaja imaju dodirnih tačaka?

default

U specijalnim emisijama ili prigodnim radio i TV prilozima postavlja se pitanje; šta će se dogoditi sa BiH ukoliko Kosovo dobije nezavisnost. Da li će se tada, po istom principu, odvojiti Republika Srpska, a dijelovi BiH u kojima Hrvati čine većinu pripojiti se matičnoj državi. Ova pitanja nisu, u suštini, nova ali u ovoj dosta dramatičnoj situaciji oko određivanja konačnog statusa Kosova dobijaju na težini. Uočljivo je da je na jučerašnjem zasjedanju Skupštine Srbije, posvećenog Kosovu, jedino predstavnik Miloševićeve Socijalističke partije, Ivica Dačić, bio izričit da će se, pojednostavljeno rečeno, RS pripojiti Srbiji ukoliko Kosovo dobije nezavisnost. Ostali učesnici u raspravi nisu se bavili takvim procjenama ili špekulacijama, a potpredsjednik vlade Miroljub Labus napravio je upečatljivo poređenje dva dokumenta Ujedinjenih nacija:

«Kao što svi znamo, Dejtonski sporazum je doneo kraj rata i početak mira u BiH. Rezolucija 1244 je donela kraj rata, ali nije donela mir».

Više se ne prozivaju u tako oštroj formi ni predstavnici Bošnjaka koji traže reviziju Dejtonskog sporazuma kako bi BiH, kao funkcionalna država, mogla vremenom da uđe u Evropsku uniju. Zagovornicima povezivanja položaja RS i budućeg statusa Kosova, na svoj način, odgovorio je predsjednik RS Dragan Čavić učestvujući u specijalnoj emisiji pod nazivom «Dejton deset godina kasnije».

«Mislim da je pogrešno vezivati ta dva statusa; status Kosova i rješavanje njegove definitivne sudbine nema nikakve veze sa statusom Republike Srpske. Tačno je da je pitanje statusa Kosova specifično, teško i da može proizvesti ne samo posljedice u BiH, u regionu nego i u cijeloj Evropi ukoliko se princip nepovredivosti granica definitivno sruši».

Ovako jasan stav rijetko se u Beogradu mogao da čuje od bilo kog srpskog političara. Inače, povezivanje Kosova i RS zagovaraju u najviše slučajeva predstavnici vladajućih stranaka iz vremena Slobodana Miloševića i na taj način skreću pažnju sa posljedica pogubne politike koju su vodili punih deset godina.