1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Imaš kuću, vrati stan

BiH je produžila rok za dostavu prijava na javni poziv izbjeglim licima iz BiH u Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori za pomoć u rekonstrukciji stambenih jedinica u cilju povratka u tu zemlju. Međutim, upitna je efikasnost.

Flüchtlingslager Dubrava in Bosnien und Herzegowina. Copyright: DW/Milan Sutalo April, 2012

Flüchtlinge in Bosnien

Prošlogodišnja donatorska konferencija u Sarajevu, na kojoj je prikupljeno oko 100 miliona evra, mogla bi konačno da riješi pitanje izbjeglih i raseljenih lica, kroz javni poziv za obnovu. Novca trenutno ima za obnovu 5.400 stambene jedinice , odnosno po 1.800 iz sva tri naroda. Prema dosadašnjim podacima iz Srbije se do sada prijavilo oko hiljadu porodica izbjeglih sa područija Federacije BiH. Nermina Džepar Ganibegović iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, kaže da iz Hrvatske ima oko dvije hiljade prijava, sa zahtijevima za povratak, uglavnom u RS.

"Naša je procjena da se najveći broj ljudi već javio, da je to oko 90 odsto onih koji bi potencijalno bili zainteresovani za program. Ovo je dakle bio raspisan poziv onima koji imaju uništene ili oštećene stambene jedinice i potrebno ih je obnoviti u cilju njihovog povratak u BiH“, ističe Ganibegović.

Internationaler Tag des Flüchtlings Bosnien, Flüchtlinge

Kolektivni smještaji su i danas, skoro 20 godina nakon rata, nečija stvarnost.

Nakon 20 godina svoj na svome

Jelica Blažević iz Novog Sela kod Broda u fazi je prikupljanja dokumentacije i nada se da će joj kuća u Novom Selu biti konačno obnovljena. Svi raniji pokušaji su propali a ovaj poziv joj je posljednja nada. "Mislim da je to nešto što se mora napraviti, ipak je 20 godina prošlo. Tu sam živjela 20 godina i tu mi je najdraže."

Dok čeka hoće li joj kuća biti obnovljena, Jelica živi u Zagrebu a za posljednjih 20 godina stekla je neku imovinu. Upravo se tu javlja problem izbjeglih jer je javnim pozivom, kao jedan od uslova, propisano da lice ne smije posjedovati nijednu drugu imovinu: "Ne da nije dobro nego je to malo nemoguće pošto su se ljudi manje više snašli negdje tako da imaju i u drugoj državi nešto. Ali, imaju pravo i na svoju imovinu."

Nema vikendica

Ovakve uslove propisao je zakonodavac a u nadležnom ministarstvu tvrde da ta odredba nije diskriminatorska ni po jednom osnovu. Nermina Džepar Ganibegović kaže: "Odredba uopšte nije sporna, ovo je program stambenog zbrinjavanja. Znači zbrinjavanja onih koji nemaju trajna rješenja, što će reći da svako ko ima stambenu jedinicu, pretpostavlja se da ima trajno riješeno stambeno pitanje. I to je uslov koji su postavili donatori. Neće nijedan donator nikome da pravi vikendice."

U Udruženju Hrvata povratnika u Posavinu "Feniks", čije je sjedište u Derventi kažu da povratnici svakodnevno traže informacije o pozivu za odbnovu stambenih jedinica. Danijela Zirdum iz ovog udruženja smatra da je odredba sporna. "Jer, ljudi jednostavno nisu mogli biti na grani 20 godina. Većina ljudi ima nešto od imovine a to što ima, ako mu nije dato, ne bi trebao biti problem."

Kako održati povratak?

U Uniji za održivi povratak BiH kažu da je ovim ljudima potrebno obezbijediti krov nad glavom, konačno nakon 20 godina. Merhunisa Zukić, predsjednica Unije, kaže da će upravo zbog ove odredbe biti teško izabrati najbolje korisnike za obnovu. S druge strane Zukić kaže da je problem kako ljudima obezbijediti održiv povratak: "Naročito mislimo na ekonomsku održivost. Ako se ljudi vrate u ruralna područja, kako im obezbjediti da opstanu. Nakon 20 godina prostori izgledaju vrlo sablasno."

Još jedna činjenica u cijeloj priči je sporna, a to je da ogroman broj obnovljenih stambenih jedinica u BiH zjapi prazno. Obnovljene su u proteklih desetak godina raznim donatorskim sredstvima a koriste se kao vikendice jer su ljudi počeli neke druge živote van BiH. Upravo zbog toga Merhunisa Zukić potvrđuje da je BiH zemlja apsurda.

"U BiH je stalno apsurd, nikada dva dobra sastaviti. I oni ljudi koji su napustili svoje obnovljene stambene jedinice otišli su zbog nekih drugih zakonskih regulativa, kao što je penzijsko osiguranje i obrazovanje."

Serbische Flüchtlinge aus Kroatien in Bosnien und Herzegowina

Ana K. je izbjeglica iz Hrvatske u BiH.

Ove godine ni marka za obnovu

Javni poziv za dodjelu sredstava raspisan je u okviru Regionalnog projekta trajnog stambenog zbrinjavanja najugroženijih izbjegličkih porodica u Srbiji, Hrvatskoj, BiH i Crnoj Gori a za obnovu jedne stambene jedinice planirano je 25 hiljada evra. Prema dostupnim podacima u Srbiji boravi nešto više od 66 hiljada lica sa izbjegličkim statusom. Od tog broja oko 17 hiljada je iz BiH dok je gotovo 50 hiljada iz Hrvatske.

Što se tiče BiH do sada je obnovljeno 68 odsto stambenog fonda ali je poražavajuće što za ovu godinu nisu planirana sredstva za ovu populaciju, za razliku od prošle godine, kada je državno resorno ministarstvo planiralo milion i po maraka za stambeno zbrinjavanje izbjeglih.

Autor: Dragan Maksimović

Odgovorni urednik: Svetozar Savić