1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Ili će umrijeti ili biti uhapšen

Bezuspješna potraga za Ratkom Mladićem predstavlja ili nesposobnost države ili natprirodne sposobnosti najpoznatijeg haškog bjegunca? Njega ne štite naoružani tjelohranitelji već informacije koje stižu sa važnih mjesta.

default

"Mladićevo hapšenje može nanijeti štetu Srbiji."

Međunarodni sud pravde

Hapšenje Ratka Mladića je stvar političke odluke, kaže za Dojče vele Nataša Kandić, direktor Fonda za humanitarno pravo. Mladić se nalazi na slobodi, jer se još uvek procjenjuje koliko bi njegovo svjedočenje moglo da promijeni postojeću poziciju Srbije oko umiješanosti u zločine u Srebrenici i drugdje u Bosni i Hercegovini:

„Vjerovatno preovlađuje ta procjena da još uvek nije izvjesno da Mladić neće nanijeti štetu Srbiji, tačnije onome što je postignuto odbranom pred Međunarodnim sudom pravde.“

Monopol na važne informacije

Činjenica da Ratko Mladić nije uhapšen pokazuje da vlasti ne kontrolišu tajne službe, koje bi trebalo da isporuče vitalne informacije za hapšenje najtraženijeg haškog bjegunca:

„Ili se možda jednostavno radi o mogućnostima Ratka Mladića koje su natprirodne, i koje mu omogućavaju da se na taj način krije toliko dugo. Ja pretpostavljam da je odgovor u ovoj prvoj verziji, dakle da vlast u Srbiji ne samo da ne kontroliše tajne službe, nego tajne službe imaju monopol na sve dobre, ili važne informacije“, ističe za Dojče vele novinar i vojno-politički komentator Ljubodrag Stojadinović.

Čovjek posmatra plakate na kojima se nudi nagrada od 5.000.000 doalra za informacije koje mogu da dovedu do hapšenja Karadžića i Mladića.

Ratko Mladić je još uvijek lice s potjernice, a zajedno sa njim još se traga za Goranom Hadžićem.

Ratka Mladića u tom smislu ne štite naoružani tjelohranitelji, kaže Stojadinović, već pravovremeno doturanje važnih informacija iz tajnih centara moći. O tome svjedoče i brojne bezuspješne potrage za njegovim skrovištem tokom proteklih godina. Vlasti,kako kaže Stojadinović, bezuspješno pokušavaju da kontrolu nad tajnim službama ostvare kadrovskim promenama čelnih ljudi, umjesto temeljne transformacije tih institucija.

Realnija ostavka Ljajića nego hapšenje Mladića

Bez obzira na bezuspješnu potragu za Mladićem, srpske vlasti ipak najavljuju završetak haške saradnje do kraja godine. Predsjednik Nacionalnog savjeta za saradnju sa Haškim tribunalom Rasim Ljajić je najavio i svoju ostavku u Akcionom timu ako se Mladić do tada ne nađe u Hagu. Stojadinović smatra da je isključena svaka mogućnost dobrovoljne predaje Ratka Mladića, i dodaje:

Rasim Ljajić, ministar za ljudska i manjinska prava u Vladi Srbije

Logičnija ostavka nego hapsenje!

„Ja prije vjerujem da će do Nove godine Rasim Ljajić da podnese ostavku nego što će Ratko Mladić da bude u Hagu. Dakle, to je moje mišljenje na osnovu nekih dosadašnjih iskustava, bar kada su rokovi u pitanju. Završetak saradnje sa Hagom je ipak neizbježan. Već sam govorio o tome da se to može dogoditi na jedan od mogućih načina, a sada su po mom sudu preostala samo dva: ili prirodna smrt Ratka Mladića, ili njegovo hapšenje i privođenje.“

Iako se navodi da postoji politička volja za hapšenje Mladića, upozorava se da je u Srbiji teško definisati da li postoji jedinstvena politička volja. Različite institucije, od predsednika države, vlade, parlamenta, pa do tajnih centara moći, često imaju i različite stavove o važnim državnim pitanjima, pa i o saradnji sa Haškim tribunalom.

Autor: Ivica Petrović, Beograd

Odg. urednik: Svetozar Savić

Preporuka redakcije