"Ili će otvoriti put reformama ili će se skloniti s puta!"

U Vašingtonu niko ne govori o mogućoj vojnoj intervenciji na Siriju. Sjedinjenim Američkim Državama najprije nedostaje novac ali i podrška građana. Pored toga, važno je znati da iza Sirije stoji Iran. Napad na Siriju mogao bi imati nesagledive posljedice. Andrew Tabler iz Instituta za Bliski Istok ne može ni da zamisli da bi moglo doći do vojne intervencije na Siriju. "Prije svega zbog toga što je intervencija u Libiji puno komplikovanija nego što se pretpostavljalo. Da li je tema intervencije na Siriju potpuno odbačena? Nije, ali ona nije vjerovatna u nekoj doglednoj budućnosti", kaže Tabler.

Američka politika prema Siriji svodi se zbog toga na dvije metode: izolaciju i sankcije. U izolaciju spada da Vijeće sigurnosti osudi nasilje prema demonstrantima u Siriji i da predsjednik Obama kaže kako je Assad nesposoban i nespreman da obustavi ubijanje sopstvenog narod.

Pod izolacijom se podrazumijeva i prvi sastanak šefice američke diplomatije Hillary Clinton sa protivnicima sirijskog režima ali i pismo 66 senatora, u kojem traže oštrije mjere protiv Sirije. Sankcije protiv ove zemlje postoje već sedam godina. Ali, one do sada nisu previše naškodile Assadu. Takva jedna sankcija bila je zabrana vazdušnog saobraćaja sa SAD-om i zabrana izvoza američke robe u Siriju. Sada se trebaju usvojiti sankcije, koje bi Assadu trebale istinski naškoditi, koje bi ga trebale "zaboljeti". To je zamrzavanje bankovnih računa i prestanak kupovine sirijske nafte i gasa, što je glavni izvor prihoda ove zemlje. No, SAD ne mogu same sprovesti ove mjere. Potrebni su joj eksperti, prije svega u Evropi, pojašnjava Tabler. On dodaje da 96% sirijskog izvoza ide u četiri evropske zemlje. To su Italija, Holandija, Njemačka i Engleska."

Šta ako Assad nastavi sa ubijanjem civila?

Trenutno se puno pregovara, razgovara i prijeti. Još uvijek međutim ne postoji jasan zahtjev sirijskom predsjedniku Assdu da odstupi sa vlasti. Glasnogovornik američke ministrice Hillary Clinton za Assada kaže: "Ili će otvoriti put reformama ili će se skloniti s puta!"

Pitanje je međutim, šta će se desiti ako Asad odoli blagom pritisku Zapada, ne ukloni se s puta i nastavi da ubija? Da li postoji dovoljno jakih sankcija, koje bi sirijski režim mogle zaplašiti, izuzev vojne opcije? Američki list USA Today o tome piše: "Pored oduševljenja zbog izbijanja arapskog proljeća važno je podsjetiti da će biti potrebno da prođe mnogo vremena, dok ne padnu svi tirani ovoga svijeta. I Asad će doći na red."

Odnos SAD-a i Sirije je ambivalentan. U prvom zalivskom ratu, Sirija je bila američki saveznik. Nakon 9/11 Sirija je promijenila stranu i bila osovina zla. Vašington se međutim nadao da je mladi predsjednik Assad drugačiji od njegovog oca, koji je ubio 20.000 protivnika režima. Smatralo se da je njegov sin i nasljednik Bashir al Assad, rođen 1965., otvoren za međunarodnu zajednicu ali i razgovore sa opozicijom. Očito je međutim da su se Amerikanci prevarili.

Autorike: Sabrina Fritz/Jasmina Rose

Odg. ur. Belma Fazlagić-Šestić