1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Ilegalna palata "sultana nad sultanima"

Sud u Turskoj je donio odluku da je nova predsjednička palata ilegalna jer je izgrađena u zaštićenom području. Ipak, teško je povjerovati da će ova odluka imati nekog većeg efekta, pišu njemački mediji.

Ako se neka građevina napravi bez dozvole onda se govori o ilegalnoj gradnji. U tom slučaju vlastima je na raspolaganju niz mjera, od rušenja, naknadnog izdavanja dozvole, pa do izricanja novčanih kazni. To važi kako u Njemačkoj, tako i u Turskoj, piše list Berliner Zeitung.

"Šta međutim kada zgradu napavi jedan od "nedodirljivih", predsjednik države, sultan nad sultanima. Turska je i zvanično saznala ono što u toj zemlji odavno znaju i vrapci na grani: vrhovni sud je reprezentativnu predsjedničku palatu Tajipa Erdoana, sa svih njenih 1100 soba, proglasio nelegalnom. Sud je ovu odluku donio na osnovu tužbe komore arhitekata da su vlasti prekršile zakon kada su odobrile građenje rezidencije u zaštićenom području. Rezidencija koja se prostire na preko 200.000 kvadratnih metara zemljišta, nalazi se usred šume koju je još otac nacije, Kemal Ataturk, poglasio zaštićenim prirodnim parkom. Palata je koštala pola milijarde eura. Primjerena cijena za jednu tako važnu državu koja želi da iskaže svoju veličinu i ponos, izjavio je predsjednik Erdoan. Turci dobro znaju na kojem mjestu je Erdoan izgradio ilegalnu rezidenciju. Sada je svima jasno i da se on nalazi iznad prava i zakona", piše Berliner Zeitung.

Predsjednička palata usred zaštićenog šumskog područja

Predsjednička palata usred zaštićenog šumskog područja

Još samo dvije sedmice ostalo je do održavanja izbora u Turskoj. Protekli utorak (26.5.) bio je jedan od dana koji je obilježen s najviše incidenata tokom predizbornih skupova, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.

"Na opozicionu političarku Elif Dogan Türkmen izvršen je atentat tokom izbornog skupa u Adani. Načelnik jedne opštine u milionskoj metropoli Bursa, inače član vladajuće partije AKP, preminuo je od rana zadobijenih u atentatu koji je izveden prošle sedmice. Iako se samo nekoliko sati nakon atentata na političarku u Adani saznalo da povod napada nije bio politički, u Turskoj raste strah od mogućih sukoba i žrtava uoči izbora. Prošle sedmice je jedan kandidat stranke AKP izboden nožem u Adani. U istom gradu, te u susjednoj provinciji Mersin su bačene bombe na sjedišta stranke HDP, koju biraju uglavnom Kurdi", piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Šovinisti u novoj vladi?

Upravo od uspjeha stranke HDP zavisi i to da li će Erdoanu biti potreban koalicioni partner za novu vladu, piše isti list u još jednom članku pod naslovom "Šovinisti u usponu":

"Ukoliko HDP uspije da pređe visoki izborni prag od deset odsto, a AKP, kako pokazuju ankete, izgubi nekoliko procenata glasova, onda će Erdoanu biti potreban koalicioni partner za vladu.

Erdoan teži promjeni ustava i uspostavi predsjedničkog sistema

Erdoan teži promjeni ustava i uspostavi predsjedničkog sistema

Erdoanova apsolutna vlast bi time bila prekinuta, što ne mora da znači da bi to bila dobra vijest. Turska bi u tom slučaju mogla da krene političkim pravcem koji bi je vodio u još veću izolaciju i nazadovanje. Razlog za to je u potencijalnom koalicionom partneru stranke AKP. Riječ je o "Partiji nacionalističkog pokreta" (MHP), koja reprezentuje sve ono što je bilo loše u "staroj" Turskoj. Nju je 1969. osnovao Alparslan Türkes, oficir i političar koji je osnovao i pokret "Sivi vukovi", poznat kao ubilačka banda koja je napadala političke protivnike. Nakon njegove smrti stranku preuzima Devlet Bahceli.

Stranka je od 2007. opet u parlamentu, ali je pažnju javnosti privlačila samo kada je govorila o "nastupajućoj propasti Istoka". Kada je 2009. "zaprijetilo" pomirenje Turske sa Armenijom, Behceli i njegovi šovinisti su pokrenuli kampanju protiv toga. Stranka je podsticala otpor Azerbejdžana tursko-armenskom pomirenju i pozvala je političare iz Bakua u Tursku, gdje su oni na efikasan način govorili protiv pomirenja. Ukoliko AKP ne dobije dovoljno glasova za samostalno formiranje vlade, onda bi MHP, stranka, koja se još prije deset godina odlučno borila protiv reformskog kursa Tajipa Erdoana, mogla postati politički faktor", piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Preporuka redakcije