Igor Štiks pred berlinskom publikom

„Die Archive der Nacht“, Noćni arhivi, njemački je naziv drugog romana Igora Štiksa. U originalu se knjiga zove „Elijahova stolica“ i nagrađena je uglednom hrvatskom literarnom nagradom Ksaver Šandor Gjalski 2006. godine za najbolji roman. Priča o nesvakidašnjoj sudbini austrijskog pisca Richarda Richtera, koji u potrazi za ocem iz Pariza odlazi u Beč, a onda u Sarajevo. Ratno Sarajevo, 1992. godine. Mladi autor je, slažu se i kritika i publika u Hrvatskoj i u BiH, jedan od najtalentovanijih književnika bivše Jugoslavije. Njegove knjige se prevode na engleski, francucki, njemački, turski i grčki jezik.

Srdačan prijem

Na sajmu u Lepzigu su ga, priča mladi Sarajlija ponosno,veoma dobro prihvatili i posjetioci sajma a i izdavači: „ Mislim prema reakcijama da ih knjiga iznimno privlači. To jeste knjiga koja tematizira mnoge njemačke teme. Mislim da je iznimno zanimljivo da je to radio neko ko nije Nijemac, netko iz drugog kraja Evrope, koji možda i ne poznaju dovoljno.“

Voditelj literarne večeri, književni kritičar Joachim Scholl, također nije krio oduševljenje Štiksovim romanom: „Nadam se da će njemačka publika kupovati i čitati roman. Autorma iz istočnoevropskih zemalja je nešto teže naći publiku ovdje, no recimo mađarska literatura je u zadnje vrijeme veoma omiljena. Zašto i Igoru Štiksu ne bi to pošlo za rukom?

On je napisao evropski roman koji se formalno i stilistički može mjeriti sa velikim ostvarenjima svjetske literature. Stoga vjerujem da će ovdašnja publika akceptirati ovaj roman.“

„Sarajevo je dio mog života“

Die Archive der Nacht je prvi Štiksov roman objavljen u Njemačkoj. Mladi autor koji trenutno živi između Pariza i Čikaga, gdje upravo radi doktorski rad je, mada rođeni Bosanac, u Berlinu predstavljen kao hrvatski pisac:

„To je pitanje putanje mog života koji je iz Sarajeva preko Zagreba išao u Pariz i Čikago. I prije rata se moj život odvijao između BiH i Hrvatske. Obično ljudi traže da se izjasnim. Ja imam državljanstvo obje zemlje, na obje literarne scene sam se pojavio. Taj pridjev koji ćete staviti uz mene nije etničkog karaktera, on je stvar mog života. „

Sarajevo će, dodaje, uvijek biti dio njegovog života, ma gdje živio, tamo mu žive roditelji, a i on će možda ponovo, jednog dana.