1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Igmanska inicijativa u Briselu

Delegacija Igmanske inicijative vodila razgovore u Briselu sa predstavnicima Evropske Komisije. Igmanska inicijativa formiraće ekspertske timove kako bi se identifikovali problemi u procesuiranju ratnih zločina.

default

Predstavnici Igmanske inicijative vodili razgovore u EK

Pitanje granica, procesuiranje ratnih zločina, rješavanje imovinskih pitanja i pitanja statusa građana neka su od i dalje otvorenih pitanja između Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore . Efikasnost rješavanja ovih pitanja, koja vode stabilizaciji političkih i ekonomskih prilika i izgradnji povjerenja teme su dijaloga, kojeg je delegacija Igmanske inicijative vodila sa predstavnicima Evropske komisije. Nakon sastanka u Briselu sa direktorom direkcije za Zapadni Balkan, Pjerom Mirelom, Aleksandar Popov za Dojče vele kaže da je dogovoreno da Igmanska inicijativa „bude ta koja će u narednom periodu identifikovati postojanje sporazuma, ali i problema, u procesuiranju ratnih zločina između ove četiri zemlje“. Sada se očekuje ekspertiza Igmanske inicijative o tome gdje međudržavni sporazumi na polju procesuiranja ratnih zločina nisu dovoljno dobri i efikasni, kao i da civilno društvo izvrši pritisak kako bi se stvari rješavale na pravi način.“

Povjerenje i saradnja

Aleksandar Popov, kopredsjednik Igmanske inicijative, kaže da postojanje otvorenih pitanja i dalje opterećuje odnose među zemljama Dejtonskog sporazuma, kao i da to može da predstavlja značajnu prepreku na putu ka EU. Pored formiranja ekspertskih timova, koji će za cilj imati poboljšanje saradnje po pitanju procesuiranja ratnih zločina, Popov za Dojče vele najavljuje nove aktivnosti Igmanske inicijative:

Igman Initiative

Predstavnici Igmanske inicijative tokom prethodne posjete Briselu u septembru 2010.

„Pokušaćemo da implementiramo iskustva „nordijskog modela“ saradnje na prostorima četiri zemlje Dejtonskog sporazuma. Bilo bi korisno da se uspostavi i stalni oblik interparlamentarne saradnje među ovim zemljama, pogotovo kada je riječ o važnim pitanjima, kao što su evrointegracije, bezbednost, ekologija.“

Za sredinu oktobra u Beogradu je zakazana sesija Igmanske inicijative, na kojoj će učestvovati sva četiri predsjednika i komesar za proširenje EU, Štefan File.

Ko je odgovoran za BiH?

Iako kažu da je napredak po pitanju stabilnosti i povjerenja u regionu primjetan, u Igmanskoj inicijativi posebno podvlače slučaj BiH, koja, u evrointegracionim procesima, zaostaje za svojim susjedima zbog neriješenih unutrašnjepolitičkih problema. U zemlji još nije konstituisana vlast, a ne postoji ni kritično javno mnijenje koje bi izvršilo pritisak na aktuelne lidere. Kada je u pitanju donošenje odluka u cilju ostvarivanja strateškog cilja BiH, ulaska u EU, Vehid Šehić, kopredsjednik Igmanske inicijative za Dojče vele kaže: „Mi izgleda očekujemo da to, u ime nas, učini neko drugi. To je dugoročno jako loše, jer se time gubi demokratski osjećaj i demokratski kapaciteti da bosanskohercegovački brod krene putem EU.“ Šehić smatra da je za stabilnost BiH neophodan uticaj javnog mnijenja u zemlji, iskreni odnosi Beograda i Zagreba prema Sarajevu, ali i jedinstveni i usaglašen nastup EU, SAD-a i Rusije.

Autor: Marina Maksimović

Odg. urednik: Jasmina Rose