1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Ideje za gradnju domova za izbjeglice

Njihova ideja je elektrizirala političke krugove: "Making Heimat" izložba je kojom frankfurtski Muzej arhitekture želi ispuniti njemački paviljon na venecijanskom Bijenalu arhitekture 2016.

Onaj tko živi u Njemačkoj, mora imati krov nad glavom. I on mora biti financijski pristupačan, smatraju šef Muzeja arhitekture u Frankfurtu Peter Cachola Schmal i njegovi kustosi Oliver Elser i Anna Scheuermann. A već danas u Njemačkoj nedostaju stotine tisuća stanova. "Problem nije nov", kaže Scheuermann, "ali je postao veći jer dolazi toliko puno izbjeglica". Oko milijun samo u 2015. Da bi se zadovoljile potrebe na tržištu stanova, trebalo bi do 2020. biti godišnje izgrađeno najmanje 400.000 novih jedinica za stanovanje, tvrdi se u jednoj studiji. A gradi se daleko manje. Posljedica toga je da bi do 2018. godine moglo u Njemačkoj biti pola milijuna ljudi na ulici - bez krova nad glavom.

Laboratorij za ideje o idealnom smještaju

Frankfurt-Sachsenhausen, Hedderichstrasse. Raskošna secesijska zgrada. Ovdje su smješteni brojni arhitektonski i ured Muzeja arhitekture. U uredu šefa muzeja Schmala naslagane su kartonske kutije. Kompjuteri zuje. Za konferencijskim stolom su okupljeni Schmal, Elser i Scheuermann i udubljeni u papire koje su im, na njihovu molbu, poslali arhitekti, općinske uprave i izbjegličke incijative - riječ je o prijedlozima za gradnju smještaja za izbjeglice i migrante.

Kustosi Muzeja arhitekture u Frankfurtu

Kustosi Muzeja arhitekture u Frankfurtu

Kao gljive poslije kiše u Njemačkoj niču smještaji za izbjeglice, u cijeloj zemlji. Gradovi i općine na brzinu podižu provizorne dvorane i kontejnerska naselja. Prazne tvornice ili bivše vojarne se pregrađuju. "Radi se o brzom građenju s malo novca", kaže Anne Scheuermann. "Mnogi arhitekti su angažirani, svijest o problemu postoji", dodaje Elser. Ali kustosi znaju i ovo: da se u mnogim slučajevima radi o smještajima na rubu gradova i u industrijskim zonama. Tamo nema trgovina, rijetko ima autobusnih i tramvajskih postaja, o poslovima da i ne govorimo. "To je utrka s vremenom", rezimira Schmal. Jer povećana potražnja ima za posljedicu eksploziju cijena na tržištu stanova.

Najveći investicijski program nakon Drugog svjetskog rata

Šef muzeja govori o "magičnoj brojci": oko 1.500 eura već sada stoji četvorni metar novogradnje: "ispod toga se ništa ne može naći". A to je puno više nego što mnoge općine mogu platiti. No, izbjeglički kontigent im je dodijeljen, natječaji za gradnju moraju biti raspisani u rekordnom roku. Tako nalaže zakon. Građevinski izvođači često nude pakete "ključ u ruke" općinama, a ove ih potom od njih unajmljuju. Mnogi gradonačelnici nemaju drugog izbora. "Problem je nametnut odozgora", tvrdi Schmal: "A mora biti riješen na drugom kraju". Istovremeno je, upućuje Elser, u tijeku najveći investicijski program od Drugog svjetskog rata "težak milijarde i milijarde". U njega s uključuju i zemlje koje ne žele prihvatiti izbjeglice, kao na primjer Poljska.

"Svi gledaju u nas Nijemce jer mi prihvaćamo najviše izbjeglica i jer svi žele vidjeti kako će nam to uspjeti", kaže Schmal.

Peter Cachola Schmal

Peter Cachola Schmal

Problem srednjeg sloja

Ali jeftini stanovni nisu samo "deficitarna roba" za izbjeglice. "U mnogim dijelovima Njemačke ni obitelji koje pripadaju srednjem sloju ne mogu naći ništa po pristupačnim cijenama", ukazuje Scheuermann. Tragedija je pritom da u Njemačkoj danas ima više stanova nego ikada, ali su oni u posjedu sve manjeg broja ljudi. Svaki Nijemac u prosjeku ima na raspolaganju 45 četvornih metara stambenog prostora - više nego dvostruko u odnosu na period nakon Drugog svjetskog rata. Ali puno stanova zjapi prazno. Gdje, dakle, smjestiti izbjeglice? "Nedostaje socijalnih stanova", zaključuje Schmal i boji se da bi borba za stambeni prostor između siromašnijih Nijemaca i migranata koji traže azil mogla zatrovati društvenu klimu.

Mogućnost oblikovanja vlastitog svijeta

Anna Scheuermann

Anna Scheuermann

"Otvoreni, mali nesavršeni - i jeftini" - tako bi trebali prema predodžbi Anne Scheuermann izgledati stanovi, utočišta za izbjeglice. Jer ljudi uvijek idu tamo gdje mogu pronaći mrežu sebi sličnih, onih koji imaju istu vjeru, jezik, običaje. Scheuermann kao uzor navodi naselje Ernsta Maya u Frankfurtu izgrađeno između 1925. i 1930. Tamo je u samo nekoliko godina izniklo 15.000 radničkih kućica. "One su bile male", priča Elser, "ali su imale vrt u kojemu se moglo saditi povrće." I to, kaže, može biti recept za integraciju: "Tko ima mogućnost oblikovati vlastiti svijet uspije se i integrirati."

Ali arhitektima Scheuermann, Elser i Schmal se ne sviđa riječ integracija. Oni govore o "domovini". Njihov projekt "Making Heimat - Germany, Arrival Country" oduševio je i njemačku ministricu graditeljstva Barbaru Hendricks. Ona im je prepustila uređenje njemačkog paviljona na Bijenalu arhitekture u Veneciji iduće godine. "Želimo vidjeti što arhitektura i urbanizam mogu napraviti da od izbjeglica postanu useljenici", kaže Oliver Elser. U veljači će ured Muzeja arhitekture u Frankfurtu prve rezultate predstaviti na internetu, a u svibnju počinje bijenale.

Preporuka redakcije