1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

I zaposlenici crkve (načelno) smiju štrajkovati

Spor zapravo traje desetljećima i nije izvjesno da je i presudom Saveznog suda za radno pravo posve riješen. Crkve su desetljećima uspijevale praktično ignorirati propise o radu, a sad se barem donekle omogućuje štrajk.

Korijen ovog spora zapravo leži i iznad najviše sudske instance za radno pravo, sa sjedištem u Erfurtu. Jer u njemačkom Ustavu (točnije - Temeljnom zakonu kako je nazvan prilikom donošenja 1949.) postoje dvije, zapravo proturječne odrednice. U jednoj od njih se svim zaposlenicima jamči pravo na borbu za svoja prava i na štrajk kao posljednje sredstvo u toj borbi. Ali u drugoj se preuzima odrednica koja je preuzeta još iz Ustava donesenog u Weimarskoj republici i koja crkvama u Njemačkoj jamči samostalnost od bilo kakvog utjecaja države - a to onda znači i Zakona o radu.

Crkve su tu odredbu Ustava protumačile tako da im otvara mogućnost "trećeg puta" u odnosu prema zaposlenicima. "Prvi put" bi bio neposredno sučeljavanje uprave poduzeća i sindikata koje traži bolje uvjete za zaposlene. "Drugi put" je gotovo standard u Njemačkoj, gdje se sindikatima omogućuje sklapanje krovnih sporazuma o uvjetima u čitavom sektoru, a da se o njima ne pregovara u svakom poduzeću. I konačno, crkveni "treći put" potpuno zaobilazi sindikate i u direktnim pregovorima predstavnika zaposlenih i uprave se teži "konsenzusu" o uvjetima rada i plaćama.

Nije riječ o biskupima

Treba biti jasno kako ovdje nije riječ o biskupima koji žele "na ulicu" jer nisu dobili novi službeni auto ili svećenicima koji žele više tamjana za potrebe svoje crkve. Dvije glavne crkve - katolička i evangelistička - zapošljavaju oko milijun i tristo tisuća namještenika i time su, nakon države i njezinih javnih službenika, drugi po veličini poslodavac u ovoj zemlji.

Jer pod njihovom upravom je čitav niz dječjih vrtića, škola, staračkih domova i bolnica i crkve su poslodavci svim namještenicima tih ustanova, od liječnika, učitelja, odgajatelja pa do čistačica i tehničkog osoblja. Povrh toga dolaze i djelatnici svih crkvenih humanitarnih organizacija, od katoličkog Caritasa pa do Kruha za svijet evangelističke crkve. Uvjeti rada su tamo ponekad zastrašujući i gotovo je nevjerojatno da takvi propisi, koji bolje pristaju u 12. stoljeće, u Njemačkoj vrijede i u 21.

Zapravo, glavne crkve podjednako uživaju u svom osobitom statusu i već je duže vrijeme moguće da i jedan protestant bude zaposlen u katoličkoj instituciji i obratno. Ali već osobama koje ne pripadaju niti jednoj od crkava je gotovo nemoguće tamo dobiti posao, jer se i radnim ugovorom moraju obvezati na "poštivanje moralnih načela" crkve. Ta "načela" se zapravo svode na slijepo poštivanje dogmi.

Symbolbild Frauen und häusliche Gewalt

Napuštanje bračnog partnera dovoljan je razlog za trenutni otkaz

Propisi mračnog doba

Tako je jedan od najvećih "grijeha" namještenika katoličkih institucija - i dovoljan razlog za trenutni otkaz - da netko od suradnika napusti bračnog partnera i (ne daj Bože) odluči živjeti u "divljem braku" s novim partnerom ili partnericom. Štoviše, probleme su suradnici mogli imati ako je tako nešto učinio i njihov sin ili kćer. O "još gorim grijesima" se nije niti raspravljalo prije nego što bi se suradnik našao na cesti: pobačaju, homoseksualnosti...

Presuda Saveznog suda za radno pravo zapravo nije niti dotakla sve te probleme i ostavila je crkvama pravo i na takvu "samostalnost". Jedino što je odlučeno jest da se sindikatima mora dopustiti "sudjelovanje" na pregovorima poslodavca i zaposlenih i da ako poslodavac ne pristane na taj uvjet, zaposleni smiju štrajkati i u crkvenim institucijama.

Tužitelj, sindikat uslužnih djelatnosti Ver.di, je zadovoljan tom odlukom jer njome može i među tim mnoštvom namještenika imati svoje članove. Zadovoljni su i predstavnici crkava koji su prijetili iznošenjem slučaja pred Ustavni sud, jer "sudjelovanje" sindikata na pregovorima još nipošto ne znači da će sindikati uspjeti nametnuti svoje zahtjeve - dok su ovlasti predstavnika zaposlenih još uvijek veoma ograničene. Drugim riječima, i nakon presude u Erfurtu je "treći put" crkava još uvijek na snazi.

Autor: Anđelko Šubić (agencije)

Odgovorna urednica: Zorica Ilić