I Nijemci prisluškuju, zar ne?

Tajne službe najbolje obavljaju svoj posao kada on odista ostane tajna, piše Die Welt. Sada je postalo poznato da su njemački obavještajci iz službe BND na meti imali i bivšu američku državnu sekretarku Hillary Clinton, ali i da su godinama prisluškivali i Tursku, državu članicu NATO-saveza. O tome Die Welt piše:

"Nakon što je postalo poznato da američki obavještajci iz agencije NSA prisluškuju mobitel kancelarke Angele Merkel, ona je izjavila da je to "nedopustivo među prijateljima". Sada je na vidjelo izašlo da se to isto može prebaciti njoj i njenoj obavještajnoj službi. Ipak postoje dvije razlike. Hillary Clinton nije bila prisluškivana sistematski i s namjerom, kao što je to činio NSA u kancelarkinom slučaju. Drugo: u slučaju Turske se mora priznati da jedna članica NATO-saveza i kandidat za prijem u EU ne mora da spada u red najbližih prijatelja, kao što je to slučaj sa SAD.

Zar su zemlji poput Njemačke, koja se zalaže za mir, potrebne špijunske aktivnosti? Naravno. Mir se ne može osigurati a da se ne plati neka cijena. I zemlja koja se zalaže za mir mora uz pomoć svojih obavještajaca posegnuti za sredstvima koja nisu uvijek u skladu s moralnim načelima. To je svakodnevica obavještajnog posla kojim se bavi BND i treba da budemo zadovoljni ako ona radi kako treba", stoji u listu Die Welt.

Turska je za obavještajce interesantan cilj

Sličan stav iznosi i list Frankfurter Allgemeine Zeitung.

"Upravo u slučaju Turske BND sigurno mora biti zainteresovan da dođe do određenih saznanja, kako bi se moglo reagovati na potencijalne opasnosti. Kao prvo: turski premijer Erdogan se već dugo ne ponaša prijateljski prema Njemačkoj. Sigurno je da će nepovjerenje Turske prema vladi u Berlinu sada još porasti.

Ima još nešto što je puno važnije. U Turskoj se dešava mnogo stvari koje imaju posljedice po sigurnost Njemačke. Većina ekstremista koji se u Siriji i Iraku bore za uspostavu Islamske države u te dvije zemlje su ušle preko turske granice. Turska igra nečasnu ulogu u usponu ekstremista IS-a. Čak se mogu čuti i teške optužbe da turska obavještajna služba MIT i sama koordinira doturanje oružja ekstremistima. Pripadnici IS-a će na povratku ponovo prvo ući u Tursku. Pošto Turska čini mnogo stvari koje nisu u interesu Njemačke, dobro je znati šta se sve odvija u tajnosti", zaključuje Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Hitno izvući pouke iz afere NSA

Nešto drugačiji stav ima list Tageszeitung iz Berlina. U ovom listu podsjećaju na riječi kancelarke Merkel da je prisluškivanje "nedopustivo među prijateljima".

"Ove teške izgovorene riječi su kancelarki sada, poput kamena, pale direktno na njenu vlastitu nogu. Vjerovatno će se, osim Turske, i neke druge države naći u čudu zbog aktivnosti BND-a. Ipak, treba podsjetiti da Edward Snowden svoja otkrića nije napravio da bi osudio špijunske aktivnosti među državama. On to smatra normalnim. Ono što je njega razočaralo su razmjere u kojima se prikupljaju podaci o svim ljudima, masovno špijuniranje cijelih naroda. Njemačka obavještajna služba, nažalost, nije oprečan model američke agencije NSA, nego se trudi da je imitira u svemu. Afera NSA je pokazala kako se pretjeranim "njuškanjem" može nanijeti velika vanjskopolitička šteta, koja prevazilazi korist koja se time ostvari. Njemačka bi iz toga što prije trebala da izvuče određene zaključke. Udobna pozicija "žrtve američke NSA" je sada stvar prošlosti", piše u listu Tageszeitung.