1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

I Gauck: Bio je to genocid

Crkve u Njemačkoj podsjetile su na patnju Jermena prije 100 godina i pozvale njemačkog predsjednika Joachima Gaucka na iskren odnos prema prošlosti. Time oni unose dinamiku u dugu i bolno iscrpljujuću debatu.

To je riječ na koju su čekale crkve i mediji. Njemački predsjednik Joachim Gauck održao je govor i podsjetio na sudbinu oko 1,5 miliona Jermena, ubijenih i istrjebljenih u genocidu, koji je počeo prije 100 godina. Berlinska katedrala bila je popunjena do posljednjeg mjesta.

Gauckov govor nadovezao se na ekumensku misu, koja je u ovom obliku, kako po svojoj tradiciji tako i koloritu, rijetka. Tako su na misi zajedno molili čelni ljudi protestantske, katoličke i pravoslavne crkve. Bili su prisutni kardinali, nadbiskupi, vjerski predstavnici Jermena sa njihovim mitrama koje svojim oblikom podsjećaju na planinu Ararat, crni Etiopljani sa kapicama lila boje, Grci, Sirijci, Kopti sa svojim svečanim crnim šeširima i ogromnim križevima na grudima a s njima i jedna žena-biskup kao predstavnica Metodističke crkve.

Deutschland Gottesdienst Gedenken Mord an Armeniern

Podsjećanje na genocid u Berlinskoj katedrali

Svi skupa oni su podsjetili na genocid, koji je počeo 24. aprila 1915. i u kojem su stradali pretežno pravoslavci: Jermeni, Aramejci, Asirci i Pontos-Grci. Na "masovna ubistva", kako je rekao kardinal Reinhard Marx, predsjedavajući Njemačke biskupske konferencije. "Bio je to zločin počinjen od strane tadašnjeg mlado-turskog režima", konstovao je Heinrich Bedford-Strohm, predsjedavajući Vijeća Evengelističke crkve Njemačke. "Koliko ratova moramo još podnijeti, koliko dugo će nas još potčinjavati", riječi su iz kompozicije koju je otpjevao pravoslavni hor.

Zamagljena politička debata

Zajednička ekumenska misa je dugo planirana, ali tek prije deset dana je zvanično objavljeno njeno održavanje. Tako su crkve unijele svojevrsnu dinamiku u bolno dugačku i zamagljenu političku debatu. Nastup njemačkog predsjednika

Deutschland Gottesdienst Gedenken Mord an Armeniern

Predstavnici političkog i vjerskog života okupili se da odaju počast žrtvama i apeluju na Tursku da prizna da je to bio genocid

Ured predsjednika Njemačke je prije nekoliko dana telefonirao sa predstavnicima Ministarstva vanjskih poslova, ali i Uredom kancelarke. Odjednom su klubovi poslanika dvije vladajuće stranke smjeli razraditi podnesak za usvajanje u Bundestagu, u kojem se zločini nad Jermenima 2015. nazivaju genocidom. 12 sati nakon mise u Berlinskoj katedrali ovaj podnesak, zajedno sa drugim stoji ovoga petka (24.4.2015.) na usvajanju pred njemačkim parlamentom - Bundestagom.

Klubovi poslanika vladajuće koalicije CDU/CSU i SPD sada doslovno upotrebljavaju rečenicu koju je formulisao predsjednik Gauck: "Sudbina Jermena je samo jedan od primjera masovnog uništenja, etničkih čišćenja, progona i genocida, koje su na jeziv način obilježile 20 stoljeće".

Zamišljeni njemački poslanici

Kada je papa Franjo upotrijebio riječ genocid prije dvije sedmice, turski predsjednik Erdogan je na to reagovao rekavši da je to besmislica. Potom je turska vlada opozvala ambasadora Vatikana. Ovih dana ona je to uradila i sa još nekim ambasadorima a jučer je i sa austrijskim ambasadorom u Turskoj.

Situacija je veoma kontroverzna. S jedne strane Evropska unija i na desetine drugih zemalja a sa druge Turska.

Uprkos nazivanja zločina pravim imenom, uprkos podsjećanja na istrjebljenje i genocid - u govorima održanim prije i poslije mise prisutna je i nada u pomirenje

, ali i odgovarajući apel Turskoj.

Gauck u svom 17-minutnom govoru je samo jedan put upotrebio riječ genocid. Ističe da se ne radi se o primjeni pojma genocid, već o priznavanju i tuzi zbog planskog uništavanja jednog naroda.