"I danas živimo u kulturi rata"
21. juni 2018
Povodom obilježavanja 23. godine od genocida u Srebrenici u Evropskom parlamentu u Briselu otvorena je izložba fotografija Dade Ruvića ”Srebrenica 2009-2017”. Izložbi je prethodio okrugli sto u organizaciji predstavnika švedskog i hrvatskog parlamenta, Jasenka Selimovića i Joze Radoša. Regionalni novinari, pisci, dramaturzi, političari i oni koju su to nekada bili, pokušali su da daju odgovor na pitanje da li umjetnost može izgraditi mostove tamo gdje politika to ne može.
”Pomirenje, razumijevanje i istina o onome što se dešavalo, ne samo u Srebrenici već na cijelom tom prostoru nije univerzalno. Ima različitih viđenja, a istina može biti samo jedna”, kaže Jozo Radoš poslanik Evropskog parlamenta i jedan od organizatora događaja.
Radoš navodi da je činjenica da su kroz istoriju i umjetnici i intelektualci učestvovali u kreiranju uslova za širenje mržnje i rata, a da političarima opet često nedostaje snage, sposobnosti i kvaliteta da bi napravili nešto više.
”Možda je umjetnost ipak nešto slobodnija, ona ima veći manevarski prostor i sposobnost šoka, a za razumijevanje jedne ovakve istine, potreban je šok”, smatra Radoš.
Surroi: Napokon tragediju inkorporirali u istoriju, a ne držati u melanholiji
Evropski poslanici i gost Evropskog parlameta svoj šok i suze nisu mogli da sakriju poslije priče mlade Srebreničanke koja je kao beba preživjela masakr u Srebrenici. Njen otac i ujak nisu. Ona je kaže sahranila glavu i ruku - sve što je nađeno od njenog oca.
”Ono što se dešavalo u drugom svjetskom ratu i za šta se govorilo ”nikad više” nažalost se dogodilo i u Srebrenici. Sada je momenat da ljudi koji žive u društvima gdje konflikt nije završen, shvate da je Srebrenica velika ljudska tragedija koja se ne smije ponoviti i svi moraju razumjeti šta se tamo dešavalo kako bi jednom i napokon cijelu tu tugu i tragediju inkorporirali u istoriju, a ne držali u svojim melanholijama”, kaže bivši kosovski političar sada pisac i novinar Veton Surroi.
Surroi ocijenjuje da i danas živimo u ”kulturama rata”, a da se u trouglu BiH, Kosova i Srbije ”rat nije ni završio”.
”On je stao, ali nastavlja se u ratnim narativima kulture rata. To se mora promijeniti ka kulturi mira, koja mora doći zajedno sa načinom na koji razgovaramo o prošlosti, ali i kako projektujemo budućnost. Mora doći sa sporazumom mira između Kosova i Srbije, ali i u BiH. BiH godinama živi u jednom Dejtonskom sporazumu koji nije sporazum mira već sporazum kojim je prekinut rat, ali nije uspostavljen mir i funkcionalnu državu”, objašnjava Surroi.
Pavićević: Jezikom moramo poštovati Srebrenicu
Svi slučajevi genocida kroz istoriju pokazuju da je u osnovi takve brutalnosti leži mogućnost lidera i naroda da demonizuju i dehumanizuju individue i zajednice - samo zato što pripadaju drugom entitetu, religiji ili imaju drugu boju kože.
”Genocid nikada nije spontan, on se priprema a sve počinje na riječima koje izdvajaju grupe kao ”manje ljude”, a susjede pretvaraju u neprijatelje”, poručila je potpredsjednica Evropskog parlamenta Livia Jaroka otvarajući izložbu o Srebrenici u Briselu.
Da su riječi te koje se zloupotrebljavaju za zločin i mržnju, smatra beogradski dramaturg i osnivačica Cantra za kulturnu dekontaminaciju Borka Pavićević:
”Mi treba da se sjećamo i govorimo o Srebrenici jer je zločin usađen u društva i ako se o tome ne govori, ljudi nastavljaju da čine zločine na razne načine. Kada imate nesvijest o učinjenom zločinu onda se u društvu razvija nasilje i to je kazna za neshvaćeni zločin” kaže Pavićević.
Ona naglašava da je važno da uvijek nalazimo novi jezik i da se ne služimo floskulama.
”Jezikom moramo poštovati Srebrenicu. Nedopustivi su eufemizmi. Vrlo često se u Srbiji kaže ”ono što se dogodilo”. Šta se dogodilo? Kao se to nešto ”događa” i valjda smo bili dio toga što ima ime i prezime. Kad jednom počnete da upotrebaljavate eufemizme i lažete onda vi u ostalim dijelovima života to isto činite. Zato je važno da smo precizni i smjeli, da imenujemo i kažemo: genocid”, jasna je Borka Pavićević
Vajgl: Druga Srebrenica može biti iza ugla
Da je Srebrenica ponovo moguća bilo gdje u Evropi bila je jedna od konstatacija koja nikoga od prisutnih u Evropskom parlamentu nije ostavila ravnodušnim. Oko toga su se složili i švedski pisac i novinar Goran Rosenberg i evropski poslanik Ivo Vajgl.
"Iza ugla može biti neka druga Srebrenica bilo gdje u Evropi ili na njenim granicama”, kaže evropski poslanik iz redova slovenačkih parlamentaraca Ivo Vajgl.
Za Vajgla Srebrenica je jedinstvena tragedija i nešto neshvatljivo. Kao neko ko dolazi sa teritorije bivše Jugoslavije Vajgl ocijenjuje da je nepriznavanje zločina nešto što karakteriše i Srbiju i Hrvatsku, ali i samu BiH.
”Niko iz rata nije izašao čist”, upozorava Vajgl.
Još jedno upozorenje došlo je od Gorana Rosenbrga koji je ocijenio da je u današnjoj Evropi moguće zamislti stvaranje genocidne većine i da je potencijal za tako nešto veći kroz savremene sisteme propagande i lažne vijesti koje je, kako kaže, lako upotrijebiti protiv nekoga ili nečega.
”Važno je sjećati se Srebrenice, ali to sjećanje mora da bude sjećanje o sebi pošto se i Srebrenica dogodila u društvima ne mnogo različitim od ovih u kojima živimo danas. Izazovi današnjice su da se sjećamo ko smo, šta možemo da postanemo i šta da uradimo da to ne postanemo. I Evropski projekat treba da bude takva vrsta sjećanja”, zaklučio je Rosenberg.