1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

I dalje oprečni stavovi o Haškom sudu

U Sarajevu i Banjoj Luci izneseni su oprečni stavovi o radu Haškog suda, te Suda i Tužiteljstva BiH. Istraživanja ukazuju i na različita poimanja građana o radu ovih institucija.

default

Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju

U glavnom gradu BiH u ponedjeljak (11. aprila) je upriličena međunarodna konferencija "Naslijeđe Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i društva na prostoru bivše SFRJ" na kojoj je pozitivno ocijenjen rad Haškog suda.

Međutim, dok se u Sarajevu govorilo o tome kako naslijeđe Haškog suda ima historijski značaj za utvrđivanje istine o zločinima, u Banjoj Luci su izrečene optužbe na račun Haškog, ali i domaćih sudova, posebno Suda i Tužiteljstva BiH.

"O radu Haškog suda najbolje svjedoči arhiva od oko 20 miliona stranica dokumenata koji su u funkciji istine, a protiv pokušaja manipuliranja činjenicama i događajima", kazao je na konferenciji u Sarajevu haški sudija Bakone Moloto.

Gdje će biti smještena arhiv Haškog suda?

Glavni tužitelj BiH Milorad Barašin smatra da tu vrijednu arhivsku građu treba predati BiH, no svjestan je činjenice da o sudbini arhiva ne odlučuje ova zemlja. "O arhivi odlučuje Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, a mi ćemo imati pristup pod određenim uslovima", rekao je Barašin.

Direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava dr. Smail Čekić kaže da nasljeđe haškog suda ima historijski značaj "jer bez takve dokumentacione osnove, nije moguće objektivno se baviti procesuiranjem ratnih zločina, niti naučnim istraživanjima".

Gerichtshof von Bosnien und Herzegowina

I o radu Suda BiH postoje različita mišljenja

Član Instituta Enis Omerović tvrdi da je Haški sud imao velik uticaj na rad pravosudnih institucija u regiji i da sudska pravda ima izuzetan značaj u procesu pomirenja. "Prvo treba uspostaviti sudsku pravdu i na temelju toga graditi pomirenje i zajedničku budućnost u ovoj državi", rekao je Omerović.

I sudske presude po nacionalnom ključu

U BiH su oprečni stavovi o radu Haškog i domaćih sudova, jer postoje i onih koji smatraju da sudski predmeti i konačne presude trebaju biti nacionalno izbalansirane.

Centar za istraživanje ratnih zločina Republike Srpske jučer (11.04.) je objavio da je Sud BiH do sada za ratne zločine pravosnažno osudio 51 Srbina, 11 Hrvata i 8 Bošnjaka. Predsjednik Boračke organizacije Pantelija Ćurguz zato poziva na akciju, "prvo u parlamentu, a ako treba i na ulici".

"Treba nam novi krivični zakon jer ovo što sada imamo u službi je dokazivanja njihove postavke da smo izvršili agresiju na BiH"; rekao je Ćurguz na pres konferenciji u Banjoj Luci.

Učesnik sarajevske konferencije, direktor beogradskog Centra za ljudska prava dr. Vojin Dimitrijević, ističe da "krivičnom gonjenju nije cilj osveta i kazna, već pouka kako se to više ne bi dogodilo i kako bi ljudi bili svjesni da postoje i posljedice".

Na konferenciji u Sarajevu predstavljeni su i rezultati istraživanja o stavovima građana BiH o Haškom sudu. Više od polovine ispitanika iz Federacije BiH ima pozitivan stav o tribunalu, dok većina ispitanika iz Republike Srpske o ovoj instituciji ima negativno mišljenje.

Autor: Samir Huseinović
Odg. urednik: Zorica Ilić