1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

I dalje bez mehanizma za suspenziju bezviznog režima

9. april 2013

Bezvizni režim za građane Zapadnog Balkana u ovom trenutku nije ugrožen, ali usvajanje prijedloga o suspenziji bezviznog režima i dalje se nalazi u evropskoj proceduri.

https://p.dw.com/p/18CXr
Foto: picture alliance/ZB

U resornom komitetu Evropskog parlamenta (EP) koji se bavi pitanjima slobode građana, prava i unutrašnjim pitanjima EU, poslije više od godinu dana pregovora glasalo se o prijedlogu Evropske komisije za uvođenje mehanizma suspenzije bezviznog režima. „U pitanju su osjetljivi pregovori koji se tiču prava ljudi na slobodno kretanje“, poručuju iz Evropskog parlamenta i pozivaju na vraćanje pregovora na sam početak: „To u principu znači da za sada nećemo imati mehanizam za privremenu suspenziju viza. Bar ne brzo. Ali pregovori se nastavljaju i ovaj tekst će sigurno nekada biti usvojen“, kaže za DW izvjestilac za viznu liberalizaciju, Tanja Fajon.

Ttanja Fajon
Tanja Fajon: Pregovori se nastavljajuFoto: DW

Bezvizni režim nije ugrožen, ali..

Iako EU bar još neko vrijeme neće biti u mogućnosti da privremeno suspenduje bezvizni režim za zemlje Zapadnog Balkana, iz Evropskog parlamenta upozoravaju na negativne i alarmantne brojke onih koji iz regiona dolaze da traže azil u zemljama Šengenskog sporazuma. Iz Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) naglašavaju da je upravo prethodna godina bila najlošija od uvođenja bezviznog režima po broju pristiglih zahtjeva za azil. „U odnosu na 2010, kada je ta cifra bila 25000, prošle godine ona se popela na 43000“, kaže za DW, Aleksandra Štiglmajer.

„Zemlje kao što su Njemačka, Švedska, Holandija i Belgija i dalje su pod najvećim teretom priliva azilanata sa Balkana i zato te zemlje i traže što brže usvajanje mehanizma za suspenziju bezviznog režima“, objašanjava Tanja Fajon i dodaje:

„U svakom slučaju taj mehanizam će se usvojiti. Ali danas ili sutra bezvizni režim nije u opanosti. To ne znači da neće biti za nekoliko mjeseci. Zbog toga bi trebalo raditi na sprečavanju da bilo koja zemlja dođe u situaciju da opet mora da uvede vize za građane.“

Roma-Viertel von Asenovgrad
Veliki broj Roma i dalje pokušava dobiti azil u zapadnoeuropskim zemljamaFoto: DW/M. Ilcheva

I dalje najviše zahtjeva za azil iz Srbije i Makedonije

Čekajući najnovije podatke Fronteksa, cifre iz prethodne godine pokazuju da i dalje najveći broj zahtjeva za azil dolazi iz Srbije i Makedonije:

„U pitanju su najčešće pripadnici manjina. Isto je alarmantan broj i za BiH. Ali ipak su ti brojevi u opadanju“, kaže Fajon. Ona naglašava da je neophodno da zemlje članice Šengena, poput Njemačke ili Švedske, koje imaju fleksibilne sisteme za azil, koji omogućavaju tzv. lažnim azilantima da i po pola godine provedu u proceduri ispitivanja zahtjeva, pri čemu im je obezbijeđen smještaj, zdravstvena zaštita, obrazovanje, pa čak i novčana nadoknada, i same preduzmu nešto po tom pitanju:

„Naša je preporuka da zemlje članice EU koje imaju dugačke procedure za azil skrate te postupke za građane Zapadnog Balkana kako bi se smanjila i kršenja prava slobode kretanja“, zaključuje Fajon u razgovoru za DW.

Ona podsjeća da je vizna liberalizacija bila opipljiv korak naprijed na putu evrointegracija Zapadnog Balkana, kao i da bi suspenzija bezviznog režima bila bi težak udarac za pet zemalja regiona, ali i za slobodu kretanja.

Autorica: Marina Maksimović

Odgovorna urednica: Zorica Ilić