1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

I Albanija zemlja kandidat

„Proširenje ostaje prioritet i EU drži datu riječ u tom procesu“, poručeno je sa sastanka Savjeta ministra EU na kojem je (24.06.) Albaniji odobren status zemlje kandidata.

Savjet ministra EU podržao je prijedlog Evropske komisije i na sastanku u Luksemburgu (24.06.) odlučio da Albaniji odobri status zemlje kandidata za članstvo u EU. Kandidatski status, za koji je Albanija podnijela zahtjev 2009. godine mora da dobije još i „zeleno svjetlo“ od Savjeta EU, čime bi Albanija i zvanično, pored Makedonije, Crne Gore i Srbije postala kandidat za buduću zemlju članicu: „Ovo je prekretnica za Albaniju na njenom putu evrointegracija“, poručio je Dimitris Kourkulas, zamjenik šefa diplomatije Grčke, koja predsjedama Savjetu.

„Odluka je važna i za sve zemlje Zapadnog Balkana i njihovu evroatlantsku perspektivu. Ona jača kredibilitet procesa proširenja i potvrđuje želju EU da prihvati sve narode Zapadnog Balkana u našu evropsku familiju“, dodao je Kourkoulas.

Evropski ministri sa sastanka u Luksemburgu poručili su da kandidatski status Albanije „nije kraj već početak evropskog puta“ ka jačanju demokratije u zemlji, stabilnoj vladavini zakona, kao i da bez nezavisnosti medija i sudstva, ali i uporne borbe protv korupcije, nema ni članstva u EU: „Albanija mora da radi odlučno na svim preporukama Evropske komisije, i da osigura punu implementaciju ključnih prioriteta među kojima su reforma javne administracije i pravosuđa, borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, zaštita ljudskih prava i antidiskriminaciona politika, uključujući pitanja odnosa prema manjinama i imovinsko pravo“, stoji u saopštenju Savjeta ministra.

Luxemburg EU Außenminister Treffen Asselborn und Ashton

Sa sastanka ministara u Luksemburgu - Ešton i Aselborn

U EU naglašavaju da se od Albanije očekuje da intenzivira i rad na rješavanju pitanja migracija , između opstalog i zbog pritiska koje evropski sistemi azila trpe zbog neosnovanih zahtjeva koji dolaze od noslilaca albanskih pasoša. Tirana je pozvana da nastavi konstruktivno zalaganje u oblasti regionalne i dobrosusjedske saradnje, ali i da, zarad nastavka svog evrointegracionog puta, osigura adekvatan dijalog vlasti i opozicije kada je riječ o evropskim reformama. Pored reformskih procesa, u EU podvlače korupcijiu i organizovani kriminal kao osnovne izazove Albanije. Tirani se skreće pažnja na činjenicu da je proces pristupanja EU postao kompleksiniji i zahtjevniji. Navodi se da je Hrvatskoj, od dobijanja kandidatskog statusa do članstva, bila potrebna gotovo čiitava decenija.

U diplomatskim krugovima upozorava se i na to da među zemljma članicama Unije postoji određeno opiranje daljem procesu proširenja, zasnovano kako na ekonomskim pitanjima i rastućem evroskepticizmu, tako i na „naučenim lekcijama“ i „nezadovoljavajućem demokratskom napretku“ na prvom mjestu Bugarske i Rumunije, koje su među najmlađim članicama Unije.

Koliko je stav prema Rusiji doprinio napretku Crne Gore u pregovorima sa EU?

Sa sastanka Savjeta ministara u Luksemburgu, Grčka, koja završava svoje šestomjesečno predsjedavanje EU, kaže da je zadovoljna postignutim napretkom u procesu proširenja na Zapadni Balkan od početka ove godine. Pored kandidatskog statusa Albanije, posebno se ukazuje i na “istorijski trenutak” početka pristupnih pregovora EU i Srbije, kao i na napredak Crne Gore, koja je završila proces skrininga. Od 35 poglavlja, Podgorica je otvorila 12 u procesu pregovora o članstvu, od kojih su dva provizorno i zatvorena. Savjet EU pohvalio je Crnu Goru za „dobar tempo u procesu pregovora o članstvu“, a posebno je ukazano na uspješno usklađivanje politike Podgorice sa mjerama EU koje se odnose na situaciju u Ukrajini: „Danas smo sa Crnom Gorom otvorili i poglavlje o zajedničkoj spoljnoj politici i to u ovom važnom trenutku.

Mi o pristupanju svakog kandidata sudimo na osnovu zasluga i ako tu postoji progres onda i zemlja ide napred. Želeo bih da ovakva saradnja sa Crnom Gorom, kako u regionalnom kontekstu, tako i u usklađivanju sa spoljnom politikom EU, bude dobar primjer i za druge zemlje u procesu pristupanja ili one koje to žele da postanu“, izjavio je komesar za proširenje EU, Štefan File. File je po zvaršetku petog po redu EU Crna Gora Savjeta za asocijaciju i stabilizaciju, održanom na marginama ministarskog sastanka u Luksemburgu, ukazao da napredak u pregovaračkom procesu Crne Gore mora da bude praćen i primjenom usvojenih planova i strategija i na terenu, posebno u oblasti vladavine prava, kao i prilikom rješavanje pitanja zaštite novinara i stvaranju bolje medijske klime u Crnoj Gori.

Srbiju još čeka otvaranje prvog poglavlja u pregovorima sa EU

Istovremeno, u pregovaračkom timu Srbije za Dojče vele kažu da je trenutno teško dati procjenu kada bi se mogla otvoriti prva poglavlja u pregovorima o članstvu sa EU. Skrininzi i dalje traju, a prema novom evropskom pristupu jedno od tri najkompleksijih poglavlja 23, 24 i 35, koja se odnose na vladavinu prava, slobode, ali i na odnose sa Kosovom, trebalo bi da budu među onima koja će pokrenuti pregovore:

„Mi radimo sve u cilju što skorijeg otvaranja pregovora“, kaže šefica pregovaračkog tima Srbije, Tanja Miščević za Dojče vele: „Kod dijaloga (sa Prištinom) imamo usporavanje iz objektivnih razloga izbora i formiranja vlade na Kosovu. Kada je riječ o poglavljima 23 i 24 tu je objektivno potrebno vrijeme. Set pravosudnih zakona je već obrazlagan u Skupštini i tu pratimo planirani tempo aktivnosti. Ali moramo da imamo na umu da nikada neće ići glatko, kao i da nikada ne treba zaboraviti da svaki korak u procesu približavanja EU je i politička odluka i zavisi od svih 28 država članica“, objašanjava Miščević.

Otvaranje pregovaračkih poglavlja sa Srbijom, pored aktivnosti srpskih vlasti i napretka u procesu dijaloga sa Prištinom, zavisiće i od internih procedura EU, koja bi do kraja ove godine trebalo da dobije novi Evropski parlament, novi sastav Evropske komisije, kao i novog šefa spoljnopolitičke službe.