I 2013. će proći bez smaka svijeta

Odmah 10.01.2013. će pored Zemlje proći jedan od trenutačno najpoznatijih svemirskih objekata: asteroid Apophis, nazvan po egipatskom bogu tame Apopu (ili Apopisu). Taj put je između Zemlje i Apophisa i više nego dovoljno odstojanja - gotovo 15 milijuna kilometara. Astronomi će optičkim teleskopima i velikim radarskim antenama pratiti putanju toga oko 300 metara velikog nebeskog tijela. Jer, Apophis bi se mogao i nezgodno približiti Zemlji: u petak, 13. travnja 2029. će se Apophis nalaziti samo oko 30.000 kilometara iznad Zemljine površine. Tada će nam taj objekt biti bliži od meteoroloških i komunikacijskih satelita u geostacionarnoj orbiti, koja se nalazi na 36.000 kilometara iznad ekvatora. Sedam godina iza toga datuma bi Apophis čak mogao kolidirati sa Zemljom. Šanse su doduše tek 1 na prema 100.000. Udar bi međutim imao strašne posljedice. Znanstvenici su dakle nervozni, barem još u siječnju, nakon čega bi precizna radarska promatranja, nadajmo se, trebala pokazati da ni Apophis neće udariti u Zemlju.

Opasni kandidati u svemiru

Koliko bi blizak susret s Apophisom mogao biti, sredinom veljače će pokazati asteroid 2012 DA14. To tijelo će se približiti Zemlji na 24.000 kilometara razdaljine. No, astronomi govore da nema razloga uzbuni: udar na Zemlju je isključen. Ali će ljubitelji svemirskih tema moći navečer, 15. veljače, dalekozorom pratiti kako taj asteroid prolazi pored Zemlje kroz zviježđa. Osim toga, kako je promjer tog objekta samo oko 40 metara, mogući udar bi imao vjerojatno samo regionalne posljedice.  

Ukoliko je taj asteroid sastavljen od poroznog materijala, pri ulasku u Zemljinu atmosferu bi gotovo potpuno puknuo. Samo u slučaju da je od metala, mogao bi pri udaru napraviti veći krater. Susreti s Apophisom i 2012 DA14 će proći bez opasnosti. Međutim, njihov posjet u blizini Zemlje pokazuje i podsjeća da je Zemlja stalno izložena opasnosti kozmičkih bombardiranja. Stoga NASA i europska svemirska organizacija ESA 2013. godine rade na tome da nadograde nadzorne sustave, prepoznaju opasne kandidate u svemiru i planiraju moguće obrambene misije. U veljači će jedan odbor Ujedinjenih nacija izdati preporuku o tome kako bi se čovječanstvo trebalo ophoditi s jednom takvom konkretnom opasnosti.

Veliki kometi u ožujku i studenom

Da uvijek iznova neočekivani gosti iz dubina Sunčevog sustava dolaze u blizinu Zemlje, pokazuje i primjer kometa Panstarrs. Automatski teleskopski sustav Panstarr na Havajima je to ledeno tijelo otkrio u ožujku 2011. Taj komet će 10.03.2013. dostići svoju najbližu razdaljinu do Sunca i time mu biti bliže nego Merkur, najbliži planet od ukupno osam poznatih planeta Sunčevog sustava. Nakon toga Panstarrs dalje putuje kroz zviježđa Ribe i Andromeda, čime će biti na perfektnoj putanji za promatrače tog spektakla sa sjeverne polutke Zemlje. 

Prema modelskom proračunu bi se komet tada mogao vidjeti golim okom. No, procjene o tome koliko će svijetlo biti neko nebesko tijelo u prolazu, odnosno vidljivo, su uvijek teške. Šanse su međutim prilično velike da bismo taj komet mogli vidjeti golim okom dok prolazi (na sigurnom odstojanju) pored Zemlje.

I to ne samo taj: komet ISON bi početkom Adventa 2013. mogao još više zadiviti nego Panstarrs na početku godine. To ledeno nebesko tijelo, otkriveno u rujnu, 28.11.2013. će na samo dva milijuna kilometara odstojanja proći pored Sunca. Pritom će se velike količine leda i prašine zasigurno jednostavno istopiti. Taj komet bi se tada trebao usred dana vidjeti neposredno pored Sunca kao izuzetno svijetao objekt.

Kozmičke igre svjetla i sjene, pomrčina Sunca i Mjeseca, ove godine neće biti u velikoj mjeri na dnevnom redu. 25. travnja će se iz Europe, Afrike, velikog dijela Azije i Australije moći vidjeti tek pomrčina Mjeseca od jedan posto. 3.11.2013. će doći do jedine potpune pomrčine Sunca ove godine. No, ona će se iz južne Europe moći samo djelomično vidjeti.

Konačan start europskih magnetskih satelita

Europski vrhunac astronautike će 2013. biti start triju Swarm satelita u travnju. Sateliti, koje je proizvela tvrtka Astrium iz Friedrichshafena, bi trebali detaljno istražiti magnetsko polje Zemlje. S misijom Swarm ESA utvrđuje svoju na svijetu vodeću ulogu u znanstvenom promatranju Zemlje. Te magnetske sonde su bile gotove već godinu dana, ali zbog problema s ruskim raketama nosačima je start više puta pomjeran. 2013. bi mjerenja na 500 kilometara visine konačno trebala započeti. 

U Međunarodnoj svemirskoj postaji ISS se nastavlja rutinski posao. U svibnju bi s Lucom Parmitanom ponovno trebao na ISS-u boraviti jedan astronaut ESA-e i imati priliku pola godine vršiti pokuse u svemirskom laboratoriju Columbus. Godinu dana nakon njega bi na putovanje u svemir trebao krenuti njemački astronaut Alexander Gerst. Kina također planira poslati svoje astronaute u svoju malu postaju Tiangong. Na političkom planu bi se kontakti 2013. trebali intenzivirati kako bi se Kina možda ipak uključila kao partner ISS-a. Dosad su Sjedinjene Američke Države to kategorično odbijale.

Autori: Dirk Lorenzen / Marina Martinović

Odgovorna urednica: Snježana Kobešćak