1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Humanitarna intervencija sa kolateralnim štetama

Rat je bio neizbježan - s ovim obrazloženjem su države članice NATO-a pokrenule zračne napade na nekadašnju SR Jugoslaviju, 24. marta 1999. godine. Deset godina poslije njemačka štampa se osvrće na ovu intervenciju.

default

Beograd - 24. maja 1999. godine - Početak napada NATO-a

"Do danas države NATO pokušavaju činjenicu da su prekršile međunarodno pravo opravdati time kako je rat bio "neizbježan" kao humanitarna intervencija u cilju prekida, bez sumnje teških, povreda ljudskih prava Albanaca koje je provodila Srbija", piše Tageszeitung.

Isti list u komentaru povodom desete godišnjice napada piše:

„Ko se udubi u istoriju može saznati da je još početkom 20. stoljeća u Srbiji postojalo stremljenje da se albansko stanovništvo sa Kosova protjera... Srbijanska vojska je 1998. godine izgradila svoje pozicije tako da kompletna teritorija Kosova bude na dometu njene artiljerije. Tako je bila postignuta vojna osnova da se ispuni ovaj san i da se provede sistematsko istrebljenje Albanaca.

Flüchtlinge aus dem Kosovo in Albanien

Izbjeglice sa Kosova koje su našle utočište u susjednoj Albaniji

Nema sumnje da je interes Europe i SAD bio da se istrebljenje na Kosovu okonča. U ljeto 1998. godine NATO je počeo sa izgradnjom vojnih struktura kako bi omogućio intervenciju ili rat protiv Srbije. Naime, najmanje pola godine je neophodno kako bi se izgradila pravilna infrastruktura.

Ponovo postoji nada

Da li je ovaj rat povrijedio međunarodno pravo? Možda. Ali da je postojalo jedinstvo u Vijeću sigurnosti UN-a oko zaštite ljudskih prava sa zemljama koje imaju pravo veta – Rusijom i Kinom, onda sumnja ne bi postojala. Međunarodno pravo se i dalje ispusuje. A UN, Rusija i Kina su misiju i postupak NATO-a na Kosovu šutke prihvatili.

Eulex Kosovo

Misija EULEX na Kosovu - Život polako postaje opušteniji

Međunarodna intervencija na Kosovu, misija UN-a i sada misija EU, su postigle to da život na Kosovu polako postaje opušteniji. I da ponovo postoji nada, iako Srbija još uvijek pokušava vladati na Kosovu," piše Tageszeitung.

Ubijali su bez osnova

Die Presse donosi reportažu iz mjesta Varvarina, koje se nalazi 180 kilometara od Beograda, a od Kosova oko 200 kilometara, koje je 1999. godine bilo na meti napada NATO-a. List piše da stanovnici ovog sela još uvijek nisu zaliječili rane od tih napada.

"Priču o smrti svoje kćeri gradonačelnik Zoran Milenković često priča. Ovaj bivši profesor matematike bio je član opozicione stranke i 90-tih se angažirao protiv Slobodana Miloševića. „Ipak, NATO je Srbe kolektivno kaznio, označio nas sve kao dio režima,“ kaže Milenković. „Mi to nikada nećemo moći zaboraviti. Oni su ovdje ubijali potpuno bez osnova,“ dodaje Milenković. On kaže kako u okolini ovog sela nije bilo ni vojnih trupa, ni vojnih ciljeva. Sa napadima na selo tada nije računao niko. Njegova tada 15-godišnja kćer je pohađala renomiranu matematičku gimnaziju u Beogradu i živjela u školskom internatu. On je očekivao da će napadi na Beograd trajati samo nekoliko dana, ali je ipak svoju kćer odmah vratio natrag kući. „Ovdje se situacija činila sigurnijom nego tamo,“ kaže Milenković", za Die Presse.

Zoran Milenkovic, Bürgermeister der jugoslawischen Stadt Varvarin verklagt Deutschland wegen NATO Luftangriff

Zoran Milenković. gradonačelnik Varvarina - U napadima NATO-a je izgubio kćer

Za žrtve nisu marili

"No, sedam sedmica nakon početka napada Varvarin se našao u centru ratnih dešavanja.

U Varvarinu su taj dan (30.05.1999.) obilježavane Svete trojice, a istodobno je lijepi sunčani dan izmamio na sedmičnu pijacu stotine ljudi. Više od 3000 ljudi se nalazilo u centru u trenutku napada. Milenković kaže kako su piloti morali vidjeti da se na mostu i oko njega nalaze stotine ljudi. „Ipak, oni su ispalili svoje rakete kao da je riječ o kompjuterskoj igri. Na žrtve nisu misli. Oni su ispunjavali svoj zadatak,“ kaže Milenković.

Među žrtvama je bila i kćer Zorana Milenkovića koja je usljed raketiranja mosta teško povrijeđena, a na putu do bolnice je preminula. Deset mrtvih i 30 povrijeđenih bilo je u tim napadima na Varvarin," piše die Presse.