1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Huligani najavljuju proteste u Hamburgu i Berlinu

Nakon demonstracija u Kelnu, koje su se pretvorile u sukobe sa policijom, huligani planiraju proteste protiv salafista u Berlinu i Hamburgu. Gradske vlasti razmatraju mogućnost zabrane takvih skupova. Prepreke su velike.

default

Demonstracije huligana protiv islamista u Kelnu

„Keln je tek početak“, poručili su organizatori skupa „Huligani protiv salafista“. U ovom gradu su proteklog vikenda održane demonstracije pristalica ekstremne desnice, huligana i neonacista. Nedaleko od glavne železničke stanice okupilo se oko 4.800 demonstranata. Mada je na početku djelovalo da će protest „protiv salafista“ proći mirno, skup je okončan nasiljem. Ishod protesta: 49 povrijeđenih policajaca, 60 privedenih građana.

Priča bi mogla imati nastavak, ukoliko se namjere huligana obistine. Za 15. novembar u Berlinu i Hamburgu zakazane su demonstracije sa istim motivom – suprotstavljanje terorističkoj miliciji „Islamska država“. S obzirom na nemire u Kelnu, nadležni razmatraju šta bi trebalo učiniti, kako bi se nasilje spriječilo. Političari i policija razmatraju sve opcije uključujući i zabranu održavanja najavljenih protesta.

Prema navodima policije u Hamburgu, organizatori demonstracija na sjeveru Njemačke, najavljuju učešće 500 građana. Pri tome podnosilac zahtjeva očigledno nije povezan sa organizatorima protesta u Kelnu. „Njegovo ime nije povezano sa dosadašnjim istragama, a nije nam poznat ni kao huligan“, izjavio je portparol policije u Hamburgu.

Touristen am Brandenburger Tor

Berlin je sljedeći grad gdje huligani najavljuju demonstracije

Ako ništa drugo problematična je ruta kojom bi pripadnici ekstremne desnice trebalo da prođu. Centar grada nije toliko problematičan koliko eventualni prolazak pored autonomnog kulturnog centra Crvena flora i četvrti St. Pauli, koja tradicionalno važi za ljevičarsku. Policija strahuje da bi upravo tu moglo doći do sukoba između huligana i pristalica ljevice. Ruta još uvijek nije odobrena, mada hamburška policija ne isključuje mogućnost da bi demonstracije mogle biti održane, ali ni opciju u kojoj bi ruta morala da bude izmijenjena. Još uvijek se „prikupljaju informacije“, kažu u policiji. „Naravno da pristižu i zaključci iz Kelna. Razmatranje zabrane biće poslednja opcija.“

Demonstracije ispred Brandenburške kapije

Skup „Huligani protiv salafista“ trebalo bi paralelno da se održi i u Berlinu. Frank Henkel, državni sekretar za unutrašnje poslove u pokrajinskoj vladi, najavljuje razmatranje zabrane održavanja najavljenih demonstracija. Svjestan je činjenica da to nije nimalo lako. „Kada je riječ o skupovima za koje se od samog početka zna bi mogli da se pretvore u nemire, vidim mogućnost zabrane“, smatra Henkel. Istovremeno, u Berlinu se 15. novembra, ako je vjerovati organizatorima protesta, očekuje više hiljada učesnika.

Nakon Kelna, izbor Berlin i Hamburga nije slučajan. Huligani igraju na sigurno, jer priželjkuju pažnju. Zbog toga i nema bolje lokacije od Brandenburške kapije za slanje poruke do koje im je stalo. Nezavisno od najavljenog skupa, društvenim mrežama kruže informacije o namjerama pristalica ekstremne desnice da na ulice Berlina izađu i 9. novembra. Policija demantuje da je održavanje takvog skupa na istorijski veoma važan datum u njemačkoj istoriji odobrila okupljanje u centru grada. Jer je 25. godišnjicu od pada Berlinskog zida već najavljen veliki broj komemorativnih skupova.

S druge strane huligani razmatraju mogućnosti okupljanja i u slučaju zabrane održavanja njihovog skupa. Takve akcije već postoje, navodi se na Tviter profilu jedne grupe, za koji se ne zna, da li predstavlja zvaničnu stranicu grupe, koja je profil nazvala: HoGeSa.

Hooligans gegen Salafisten in Köln

Na početku mirni skup u Kelnu je okončan nasiljem

Zabrana je moguća samo u slučaju nasilja?

Prepreke za eventualnu zabranu održavanja ovakvih skupova u Njemačkoj su velike. Pravo na okupljanje je jedno od osnovnih prava koje garantuje Ustav. Nadležne institucije mogu da zabrane problematične demonstracije „ali samo u slučaju ako postoje činjenice koje ukazuju na mogućnost žestokih sukoba“, objašnjava Hartmut Brenajsen, profesor na Višoj školi za menadžment u Švezvig-Holštajnu i stručnjak za pravo na okupljanje.

Savezni ministar unutrašnjih poslova, Tomas de Mezijer (CDU), vjeruje da ima dovoljno razloga za zabranu održavanja skupova huligana u Berlinu i Hamburgu. „Ako je od samog početka jasno da je nasilje u fokusu, a da je politika samo sredstvo, koje omogućava izbijanje masovne tuče, onda ja u tome vidim priliku za izricanje zabrane, čak i na sudu“, poručio je ministar.

Njegovo mišljenje imaju i nadležni u Sindikatu policije – posebno zbog činjenice šta se dogodilo u Kelnu. Podaci prikupljeni u istrazi nakon nasilja mogli bi za sudije biti dovoljni. Jer se na meti huligana našla i policija, kaže šef sindikata Rajner Vent.

Brenajsen tvrdi da ono što se dogodilo u Kelnu, ne može biti dovoljno u iznošenju činjenica protiv održavanja sličnih skupova u Berlinu i Hamburgu. Dokazi moraju biti konkretni. Argumenti kako su mnogi učesnici demonstracija spremni na nasilje nisu dovoljni. Ipak, zabrana je posljednje sredstvo. Policijski organi bi mogli da pokušaju i sa insistiranjem na „određenim ograničenjima“, kako bi eventualni sukobi bili spriječeni. Umjesto šetnje ili mjesta na kojem bi demonstracije trebalo da se održe, nadležni mogu da zatraže promjenu lokacije. U tom slučaju bi policija, ukoliko mora da interveniše, skup mogla i da prekine.