1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Hrvatsko ribarstvo je "u mreži"

Zatvaranjem poglavlja Ribarstvo, Hrvatskoj ostaje još samo četiri poglavlja u pristupnim pregovorima. Još uvijek postoji nada da se to završi već u lipnju, a kod ribarstva je Hrvatska uspjela obraniti mnoge posebnosti.

Ribari će imati koristi od skuplje ribe u Europi

Ribari će imati koristi od skuplje ribe u Europi

Kod poglavlja Ribarstvo je u pregovorima bilo mnogo problema, od početne blokade pa do želje Hrvatske da neka europska pravila ne vrijede za ribare iz Hrvatske. Čini se da niti u jednom drugom poglavlju Bruxellesu nije predočeno toliko stručnih mišljenja, a Péter Györkös, stalni predstavnik Mađarske pri EU shvaća da za Hrvatsku ribarstvo nije samo gospodarska grana "Ribarstvo je vrlo važno za Hrvatsku, ne samo za stanovnike koji žive uz obalu već i činjenica da su zaštićeni neki tradicionalni alati“.

Kao predstavnik Europske komisije je najavio da će ova europska institucija već u idućih nekloliko dana izaći sa svojim zajedničkim pozicijama o preostalim poglavljima koje Hrvatska još treba zatvoriti. Mađarska predsjedava EU i stalni predstavnik Budimpešte pri EU je ponovio kako će njegova zemlja učiniti sve što može da ispuni što je i najavila, odnosno da se pregovori s Hrvatskom zaključe još za vrijeme mađarskog mandata predsjedavanja Unijom.

Péter Györkös: Vrlo blizu kraju pregovora

'Završetak je na domak ruke'

'Završetak je na domak ruke'

Stalni predstavnik Mađarske pri EU Péter Györkös ukazuje kako "sad sve ovisi o Komisiji i kada će izaći sa svojom ocjenom. Ali prema riječima predstavnika Komisije, to se može očekivati tijekom idućih dana. Ako ocjena bude pozitivna, tada sam apsolutno siguran da će mađarsko predsjedništvo učiniti sve da završimo pregovore prije kraja našeg predsjedništva“.

Predstavnik Hrvatske i glavni pregovarač Vladimir Drobnjak u Bruxellesu je naglasio kako je Hrvatska može biti zadovoljna s rezultatima pri zatvaranju vrlo važnog poglavlja Ribarstvo, čime je zatvoreno 31 od 35 poglavlja: "Vrlo smo blizu cilju i siguran sam da ovo nije posljednje poglavlje koje smo zatvorili ovoga mjeseca. Time je završetak pregovora i više nego na dohvat ruke“, rekao je Drobnjak. On je ukazao kako su u pregovorima o Ribarstvu "zaštićeni svi bitni i vitalni interesi Hrvatske na Jadranu i hrvatskih ribara i ribarstva“. Drobnjak gleda s optimizmom u skoru budućnost kada će "Hrvatska kao država članica EU-a biti u još boljoj poziciji da štiti i promiče nacionalni interes, a to je zaštita Jadrana i svih koji na Jadranu i od Jadrana žive“.

Ribari će imati koristi od skupe ribe u EU

Hrvatski ribolovci će na Jadranu biti povlašteni

Hrvatski ribolovci će na Jadranu biti povlašteni

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Tonči Božanić priznaje da su pregovori o ribarstvu dugo trajali, ali je ukazao i kako se u "dugim pregovorima uspjelo postići da 90 posto ribarskih pravila neće doživjeti promjene. Što se tiče tradicionalnih ribolovnih alata i kočarenja na zapadnoj obali Istre, Hrvatska je dobila određeno prijelazno razdoblje i mogućnost izrade planova upravljanja“ kojima bi ta privremena rješenja postala trajna.

Božanić je optimist i tvrdi da će ribarski sektor možda i najviše profitirati ulaskom u EU, jer „Hrvatska ima konkurentan proizvod kojeg će se lako plasirati na europskom tržištu svježe ribe, gdje su cijene veće od onih u Hrvatskoj“. Dodaje i kako je "Hrvatska zadovoljan i s financijskim paketom od nešto više od 30 milijuna eura godišnje čime bi se trebalo pomoći hrvatskom ribarskom sektoru u budućnosti." Podsjeća kako je to više novaca od onoga što Hrvatska sada izdvaja za ribarstvo.

"Postignuto najviše što se moglo"

Ribari u Zadru

Ribari u Zadru

U pregovorima u poglavlju Ribarstvo posebno velik doprinos dali su znanstvenici. Među njima je bio i Alen Soldo, sveučilišni profesor ribarstva i posebni savjetnik ministra Čobankovića: "Najvažnije da je velika većina tradicionalnih alata koje koriste hrvatski ribari, a koji se do sada nisu nalazili u pravnoj stečevini EU-a, na neki način obranjeni. Time ti tradicionalni alati koji se koriste u Hrvatskoj, neće biti ukinuti prilikom ulaska u EU."

Profesor Soldo je dodao kako tu nije kraj poslu za stručnjake. Neki ustupci su učinjeni Hrvatskoj kao privremeni gdje se zahtjevalo da se načine planovi upravljanja tim specifičnim ribolovnim alatima da bi ti ustupci postali trajni. Profesor Soldo je također zadovoljan zatvaranjem poglavlja i ističe kako je u poglavlju Ribarstvo "radna skupina bila možda najstručnija, jer su i znanost i ribari bili uključeni u pregovore. Tako je postignuto najviše što se moglo postići.“

Što je novo u ribarstvu?

Prijelazna razdoblja za poglavlje Ribarstvo se odnose na dvije kategorije. Jedno je kočarenje koje se dopušta do 30. 6. 2014. godine, dakle godinu dana nakon predviđenog početka članstva Hrvatske u EU. Od Hrvatske je zatraženo da dostavi planove upravljanja i ako oni budu prihvaćeni i ocijenjeni pozitivno, postoji mogućnost da to postane i trajna derogacija. Kočarenje se odnosi na zapadnu obalu Istre sve do zapadnog ulaska u Kvarner. Odredba je da svi brodovi mogu kočariti na udaljenosti od 1,5 milja od obale - europski propisi određuju tri milje, dakle prihvaćena su hrvatska pravila. Odredba se odnosi samo na hrvatske brodove.

U Hrvatskoj postoje tradicionalni načini ulova

U Hrvatskoj postoje tradicionalni načini ulova

Posebna pravila vrijede za brodice kraće od 15 metara kojima se iznimno može dopustiti prilaz do jedne milje uz obalu, pod uvjetom da nema drugih ograničenja u nacionalnom zakonodavstvu. Za Hrvatsku je ključno da brodovi mogu ribariti po postojećim pravilima te da u okviru planova upravljanja treba učiniti sve da kočarenje dobije i nakon 2014.godine trajnu derogaciju.

Poseban status za četiri hrvatska otoka

Dogovoren je poseban status četiri otoka: Lastovo, Mljet, Vis i Dugi otok. Njima će se davati veća sredstva - umjesto dosadašnjih 75 će to biti 85% iz ribolovnog fonda. Posebno je reguliran i mali ribolov. Do sada postojao rekreativno-sportski i profesionalni ribolov, a od 13.000 registriranih malih ribara za što se više ne izdaju dozvole, odmah će njih 3.500 biti pretvoreno u komercijale ribare, da bi na dan hrvatskog pristupanja Uniji ostalo još najviše 2.000 malih ribara. Ostali će se morati odlučiti, žele li prijeći u komercijalne ribare ili prestati s djelatnošću i otići u mirovinu, jer kod malih ribara nema naslijeđivanja statusa.

U Hrvatskoj će i ubuduće biti dozvoljeni tradicionalni alati za ribolov. Tu je prije svega riječ o zaštiti tradicije, a manje o komercijalnoj vrijednosti zadržavanja takvih ribolovnih alata. Europska je unija prihvatila specifičnost istočne obale Jadrana ne samo kod tradicionalnih alata već i kod kvota. U Jadranu kao i u Sredozemlju nema kvota osim za tunu, a određuju se ribolovni alati i vrijeme ribolova. Usporedbe radi, u Atlantiku i Sjevernom moru se prije svega određuje flota.

Autor: Alen Legović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić