1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Hrvatski strah od "Euroslavije"

Predstojeći referendum u Hrvatskoj o učlanjenju u EU i skepticizam Hrvata glede toga je, pored "kosovskih fikcija", jedna od tema kojom se bavi tisak na njemačkom jeziku ovoga petka (20.1.).

Zastave EU i Hrvatske

U nedjelju, 22. siječnja, građani Hrvatske će se izjašnjavati za ili protiv učlanjenja u EU

U članku pod naslovom "Skoro svaki drugi Hrvat se želi izjasniti protiv pristupa EU-u" Süddeutsche Zeitung (SZ) piše da se, za razliku od susjedne Slovenije gdje se 2003. gotovo devet od deset birača izjasnilo za pristup EU-u, u Hrvatskoj oduševljenje drži u granicama. List obrazlaže da je prema anketama "kvota zagovornika tek nešto preko 50 posto; prosta većina odlučuje referendum. Trenutačno, doduše, nitko ne polazi od toga da će protivnici biti u većini; a i ako da, došlo bi najvjerojatnije do još jednog izjašnjavanja.

Präsidentschaftskandidatin Vesna Pusic

Pusić na gradskim trgovima vrbuje građane da se izjasne za ulazak u EU

Ipak su članovi vlade lijevo-liberalne koalicije, koja je tek oko mjesec dana na vlasti, uznemireni. Ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić je ovih tjedana dosta vremena provela na gradskim trgovima i potrudila se da uvjeri one koji se kolebaju. Neki čak govore da ova sociologinja sa svojim vatrenim izlaganjima za EU zastrašuje narod. Ona govori rečenice poput: 'Ne želim biti okrutna, ali ako ne pristupimo Europskoj uniji, onda Hrvatska neće biti u stanju isplatiti mirovine.'"

SZ navodi da zagovornici u Hrvatskoj EU članstvo smatraju svojevrsnim povratkom u ono europsko kulturološko okruženje, kojemu je zemlja pripadala kao dio Austro-ugarske monarhije. Dok protivnici, kako piše SZ, ne dolaze samo iz desnonacionalističkih krugova, prenoseći pritom izjavu za HRT jednog građanina, obiteljskog čovjeka, koji izražava strah da će stranci iz EU-a nakon učlanjenja

Škola u Slatini s ilustracijom na zidu: hrvatske kockice i europske zvjezdice

Učlanjenjem Hrvatska dobiva novac iz Bruxellesa - što zagovornici također imaju na umu

"pokupovati i unakaziti" cijelu hrvatsku obalu. S tim u svezi SZ prenosi i strah ostalih protivnika da bi moglo doći do žrtvovanja suvereniteta za jednu "Euroslaviju". Autor ovoga teksta u SZ, međutim, navodi i da Hrvatska, unatoč ovome protivljenju, ustvari nema alternative. "Samo pod pritiskom EU-a je zemlja znatno suzbila korupciju i reformirala pravosuđe. Samo uz pomoć EU-a bi mogla pronaći izlaz iz gospodarske krize. Samo u prve tri godine nakon učlanjenja bi Europska unija na raspolaganje stavila 3,5 milijardi eura", obrazlaže se u SZ-u.

Prvo Tito i partizani u prvom planu, a onda NDH

Referendum u Hrvatskoj je kao povod uzeo i Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) kako bi se osvrnuo na povijest ove zemlje, odnosno subjektivno prikazivanje povijesti u udžbenicima. FAZ tako prenosi mišljenje docentice u Beču, hrvatske politologinje Ljiljane Radonić, da Hrvatska nije dorasla učlanjenju u EU, obzirom na prikazivanje povijesti u hrvatskim udžbenicima. FAZ se pritom osvrće na članak objavljen u listu "Osteuropa" (Istočna Europa), u kojemu Radonić svoje tumačenje obrazlaže na primjeru povijesnog pisanja o Drugom svjetskom ratu u udžbenicima za osmi razred osnovne škole. U FAZ-ovom članku se tako navodi da su u socijalističko vrijeme Tito i partizani povijesno bili u prvom planu, ali da su već sedamdesetih započeta različita tumačenja hrvatske i srpske strane.

Mali Titov pionir

Prvo su djeca učila o Titu i narodnooslobodilačkoj borbi, a nakon 1992. o NDH

"Proces renacionalizacije, koji je početkom devedesetih zahvatio jugoslavenske republike, doveo je i u Hrvatskoj do novog vrednovanja vlastite povijesti. 1992., kratko poslije početka Tuđmanove ere, u hrvatskim udžbenicima je jugoslavenski i socijalistički aspekt stavljen u pozadinski plan, partizanske borbe su za polovicu skraćene. Znatan prostor je tada u udžbenicima zauzimala takozvana Neovisna država Hrvatska (NDH). Tako je nastao dojam da su glavne žrtve rata bili Hrvati. Tek krajem 1999., nakon smrti ultranacionalista Tuđmana, smjeli su se izdati novi udžbenici. Međutim u novim, od 2009. izdanim knjigama, autorica (Radonić) uočava ponovno tendenciju odvajanja NDH od ustaša", piše FAZ.

List navodi i da ni u Bosni i Hercegovini nije puno drukčija situacija kad je u pitanju utjecaj etnonacionalizma na komplicirani obrazovni sustav, o čemu u listu "Ost-West. Europäische Perspektiven" (Istok-Zapad. Europske perspektive) piše Saša Gavrić iz nevladine organizacije "Sarajevo Open Center". FAZ tako prenosi da u BiH postoji princip "alternativnih škola", obrazlažući prvotno privremeno namijenjeni princip "dvije škole pod jednim krovom". FAZ prenosi iz Gavrićevog članka da liberalno-građanski mediji tu segregaciju kritiziraju kao aparthejd, ali da se u svoj toj diskusiji, međutim, često zaboravlja da su žrtve takvog sustava - djeca.

Pet fikcija oko Kosova

Neue Zürcher Zeitung (NZZ) se u svojoj stalnoj rubrici na drugoj stranici osvrće na "Pet fikcija oko Kosova" - kako je i naslovljen članak. Kao prvu fikciju NZZ navodi povećan broj srpskih komunalnih uprava na Kosovu, iako sam broj Srba nije ni veći ni manji, a sve u svrhu isticanja fikcije "da je Kosovo još uvijek dio Srbije".

Karta Kosova

No, postoji i albanska fikcija Kosova, piše dalje ovaj list. "U njoj se čak koristi ista retorika kao i kod srpske fikcije, kad se govori o 'nedodirljivom suverenitetu i teritorijalnom integritetu Kosova' - iako Priština, doduše, polaže pravo na sjever, ali ga ne kontrolira. Tamo žive skoro samo Srbi koji odbacuju vladavinu nove države i ponašaju se kao da i dalje žive u Srbiji - što je također fiktivno.

Četvrta fikcija oko Kosova je ona Europske unije. EU polazi od toga da se teritorijalni konflikt između Srba i Albanaca može riješiti bez odgovora na pitanje o legitimnosti državnosti južno i sjeverno od Ibra. Umjesto toga Bruxelles problem raspoređuje na 'tehnička pitanja' u nadi da će glavno pitanje s vremenom iščeznuti.

Najjezovitija fikcija je, međutim, sljedeća: u mnogim glavnim gradovima Zapada postoji uvjerenje da su dobrosusjedski odnosi Srbije i Kosova mogući i bez međusobnog priznanja granica. Pritom zdravi razum zna da samo dobra ograda može doprinijeti i uspostavljanju dobrih odnosa sa susjedom", piše NZZ.

Autorica: Marina Martinović

Odgovorni urednik: Svetozar Savić