1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Hrvatski poštari tužili državu Briselu

Godinu dana nakon liberalizacije tržišta poštanskih usluga, privatni igrači sumnjiče državu i njezinu tvrtku da u praksi ne slijede taj proces, i čak ih tuže Bruxellesu.

S početkom 2014. godine dramatično je odjeknuo apel malih, privatnih davatelja poštanskih usluga u Hrvatskoj, da im je državna Hrvatska pošta – ukratko preneseno – faktički nelojalna konkurencija. I to na tržištu koje je, inače, prije godinu dana zakonski definitivno liberalizirano. Taj proces izveden je u skladu s EU-direktivama, naglašeno liberalnog karaktera u ekonomskom smislu. No, spomenute alternativne poštanske agencije, okupljene u cehovskom udruženju pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, drže da nije tako i u praksi.

Što spada u temeljne usluge?

Što spada u "temeljne usluge?

Ponajviše zamjerki na adresu države i njezine poštanske kompanije ispostavlja se pritom iz smjera najvećeg privatnog konkurenta, tvrtke City express. Štoviše, u HP-u upozoravaju kako većina drugih „alternativaca“ u suštini gotovo i da nema prigovora na HP, npr. u slučaju s mogućnošću pristupa mreži. Državna kompanija, naime, dužna je svim davateljima usluga, u pravilu manjim i novim u Hrvatskoj, osigurati pristup njezinoj distribucijskoj mreži. Ona je to i učinila, a ponuđene uvjete nije prihvatio navodno samo City express.

Sporna univerzalna usluga

I nakon stupanja lanjskog zakona na snagu, na domaćoj sceni ostao je tek jedan obvezani davatelj univerzalne poštanske usluge, HP. Riječ je o temeljnim uslugama za kakve država u ime općeg interesa garantira dostupnost svim građanima pod istim uvjetima, dok se privatnici više interesiraju za prometnije zone. Radi kompenzacije financijskih opterećenja koja održavanje takvog složenog mehanizma podrazumijeva, država oslobađa davatelja od poreza na dodanu vrijednost za univerzalnu uslugu. Ipak, član uprave City expressa Dražen Breglec izriče prigovor već i na tretman takvog poslovanja.

„Distribucija faktura telekom-operatera ili izvoda banaka nije djelatnost od javnog interesa, već je komercijalna“, rekao je Breglec za Deutsche Welle, „no HP - uz blagoslov državne Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije – neometano obavlja takav posao bez naplate PDV-a“. Od njega smo doznali, međutim, i da je City express pokrenuo više postupaka pred Europskom komisijom, zbog kršenja direktiva EU-a u ovom području, te se uskoro očekuju prve reakcije.

Prvi efekti restrukturiranja

Tužba u Bruxellesu - City express

Tužba u Bruxellesu - City express

Priupitali smo nadležne u HP-u za komentar na tu optužbu. „Konkretne usluge koje spominjete“, odgovoreno nam je iz Ureda za korporativne komunikacije, „spadaju u univerzalnu uslugu. Dapače, u nekim europskim zemljama je opseg iste daleko veći nego u Hrvatskoj, a Europska komisija dala je to već jasno do znanja i našoj konkurenciji“. Što se tiče oslobođenosti davatelja univerzalne usluge od PDV-a, pak, doznali smo kako istovjetna praksa postoji i u Sloveniji, Italiji, Mađarskoj, Velikoj Britaniji, Francuskoj, itd.

Kao predsjednik Udruženja davatelja poštanskih usluga HGK-a, Breglec je i pad broja radnih mjesta u branši od oko 1500 u protekloj godini, pripisao neprincipijelnom poslovanju državnog HP-a. Potonji si mogu dopustiti i 100 milijuna kuna godišnjeg gubitka, ili su bar to mogli do restrukturiranja, a na teret proračuna. Ipak, oni upozoravaju da Breglec ne spominje kako je od 1500 ljudi, njih 1200 lani ostalo bez posla u državnoj kompaniji, i to uslijed restrukturiranja.

Slične prakse europskih država

Europa već dugo liberalizira tržište poštanskih usluga. Neke zemlje to još nisu učinile, a možda i neće tako lako, poput Švicarske i Makedonije, ili – s druge strane Atlantika – Sjedinjenih Država. Njemačka je taj proces dovršila 2008. godine, a njezin nacionalni operator Deutsche Post drži oko 89 posto tržišta. Država, međutim, vlasnik je samo još oko 21 posto Deutsche Posta. Portugal, Austrija, Irska, Bugarska i Slovenija liberalizirane su 2011. godine, e da bi privatni konkurenti dosad tamo zauzeli od 0,4 do 5,2 posto tržišta.

U Hrvatskoj, već i prije liberalizacije, privatni davatelji zaposjeli su bili navodno čak 34 posto tržišta, „na mala vrata“, zahvaljujući nekim zakonskim „rupama“ i nedostatku kontrole poslovanja. U međuvremenu se HP vratio na 72 posto, pri čemu valja uočiti zanimljiv trend u statistikama HAKOM-a: kroz posljednje dvije godine HP pada u tržišnom udjelu davatelja po broju poštanskih usluga, zbog objektivnog iščezavanja tradicionalne komunikacije, no uslijed aktualnog restrukturiranja tvrtke raste u ukupnom udjelu na tržištu.

Pošta kao javno dobro?

Pošta kao javno dobro?

Brojne europske zemlje, poput Hrvatske ili Njemačke, suočene su s činjenicom da privatnu konkurenciju uopće ne zanima neisplativa univerzalna poštanska usluga, već ista zahtijeva ulaz do komercijalnih dijelova tog poslovnog sektora, kroz fleksibilizaciju natječajnih uvjeta i tomu slično. Državi ostaje da se nosi s „gubitaškim“ klasičnim pismima, i da kao regulator snosi prigovore od privatnika – u Hrvatskoj ih je oko 20, u Njemačkoj preko 600 - kako pogoduje tobožnjem monopolistu.

Ekonomska politika i tržište

Dražen Breglec tako sumnjiči HP i ujedno državu za dampinško obaranje cijena pojedinih usluga u kojim bi konkurencija bila efikasnija i jeftinija za korisnike, a što je državnoj kompaniji omogućeno navedenim uzurpiranjem tržišta. Ne znamo je li tako, niti smo u poziciji suditi. No, upadaju nam u oko dvije njegove opaske u izjavi za DW: da je univerzalna usluga „civilizacijski doseg“, i da se liberalizacija provodi deklarativno, „a ustvari se ekonomsko pitanje uređenja tržišta rješava kao političko i socijalno pitanje“.

Umjesto zaključka, tim je povodom ipak uputno primijetiti kako ni rečenog civilizacijskog dosega u vezi s poštom ne bi bilo da se uređenje tržišta nije kroz povijest provodilo baš kao političko i socijalno pitanje, a ne tehničko. Slično je i s obrazovanjem, zdravstvom ili komunalnom infrastrukturom. Jer, da nebrojene generacije ukupne društvene zajednice nisu ulagale u razvoj tih dobara, teško da bi se od tržišta pošte i usporedivih područja uopće imalo što liberalizirati.

Autor: Igor Lasić

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić