1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Hrvatski pasoš kao izlazna karta iz BiH?

Od 1. jula svi koji imaju hrvatski pasoš, bez ograničenja se mogu zaposliti u Njemačkoj i većini zemalja EU. Taj momenat s velikim nestrpljem čekaju državljani BiH koji imaju “hrvatske papire”.

Mirela je kupila avionsku kartu do Kelna, putuje za desetak dana. Ona će 1. juli 2015. dočekati u Njemačkoj, a to je datum od kojeg nesmetano može tražiti posao u EU zahvaljujući svom hrvatskom državljanstvu. Ova pogodnost čeka se s jednakom pažnjom u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, gdje nezaposlenost uzima sve veći danak. Procjenjuje se da oko pola miliona građana BiH ima hrvatski pasoš, među njima je i Mirela Šurlan. Ima 32 godine i vjeruje da je ovo za nju prilika života.

„Do prošle godine nisam razmišljala o odlasku, mislila sam da će ovdje biti bolje i da ću moći živjeti od svog rada. Sad vidim da nije tako“, kaže Mirela koja je u Banjaluku izbjegla tokom posljednjeg rata i tu živi već dvadeset godina. Njeni roditelji su se vratili u rodni Lipik. Ona što prije želi u Njemačku.

Mirela Šurlan što prije želi u Njemačku

Mirela Šurlan što prije želi u Njemačku

S diplomom njegovatelja lakše do posla

Preko Karitasa je završila obuku za njegovatelja i personalnog asistenta. S tom diplomom se planira zaposliti. Ali prvo mora naučiti jezik: „Ovdje sam završila početni stepen, u Kelnu nastavljam. Tamo imam poznanike. Kod njih ću živjeti tokom jula dok traje intenzivni kurs, nakon toga će, nadam se, sve biti lakše“.

Posao njegovateljice nije nešto što Mirela želi dugoročno raditi, ali to vidi kao proboj na njemačko tržište rada. Ima iskustva u prodaji, finansijama i aministraciji.

„Ovu priliku neću propustiti“

Građani Bosne i Hercegovine mahom smatraju da je status koji će 1. jula dobiti vlasnici hrvatskog pasoša, velika privilegija. Za mnoge će to značiti posao i platu koju su u BiH mogli samo sanjati. Tako razmišlja i apsolvent filološkog fakulteta u Banjaluci, Velemir Dušanić.

„Putovnica je nažalost izlazna karta iz ove zemlje, ali u jednom pravcu. Naravno da ću iskoristiti to što mi se nudi. Imam mogućnost da odem i legalno tražim posao i zahvalan sam na tome. Čim diplomiram za koji mjesec, djevojka i ja odlazimo. Prvi izbor nam je Njemačka, drugi Irska“.

Velemir Dušanić smatra da je hrvatska putovnica izlazna karta u jednom pravcu

Velemir Dušanić smatra da je hrvatska putovnica izlazna karta u jednom pravcu

Posjedovanje hrvatskog pasoša je ogroman broj Srba, Hrvata i Bošnjaka iz BiH, dovelo, kako kažu, u zavidan položaj. Ostali će, ako žele raditi u EU kao i od sada, prolaziti kroz dugotrajan i neizvijestan proces dobijanja radne dozvole.

„Političari su doveli ljude u situaciju da su sretni što imaju pasoš druge države kako bi pobjegli iz svoje“, ističe mostarski novinar Emil Karamatić. Ići trbuhom za kruhom nije ništa novo na ovim prostorima, pogotovo za Hercegovce, dodaje ovaj vlasnik hrvatske putovnice.

Novi početak u zrelim godinama

Sarajka Sanela Jeleč se prije tri godine iz rodnog grada preselila u hrvatsko primorje. Sada je kaže vrijeme da ponovo pakuje kofere.

„Čim mi kćerka završi srednju školu, idemo u Njemačku. Ona ne planira studiratu ovdje“. Ova magistrica farmacije kaže da svi koji poznaju njemački jezik iz njenog okruženja planiraju napustiti Hrvatsku.

„Ne znam gdje je gore, u Bosni gdje sam provela cijeli život ili ovdje u Hrvatskoj. Sada imam veću platu, ali je sve mnogo skuplje nego u Sarajevu, jako se teško živi bez obzira što ste zaposleni“ objašnjava Sanela.

Emil Karamatić

Emil Karamatić

Informaciju da može nesmetano tražiti posao u većini zemalja EU, dočekala je s velikim oduševljenjem. To je, kako ističe, šansa da svojoj kćerki obezbijedi bolju budućnost jer ne vidi nikakvu perspektivu u sadašnjoj domovini.

Politička katastrofa

Emil Karamatić ističe da je prema nekim podacima oko 17.000 ljudi iz zapadne Hercegovine u skorije vrijeme napustilo BiH. Riječ je o mlađim ljudima, do 35 godina starosti koji u svojoj zemlji nikada nisu dobili nikakav posao. Prvi put im je omogućeno da rade, i to za dobru platu, kaže Karamatić. „Ako je to borba za hrvatski nacionalni interes o kojem političari stalno pričaju, onda nemam riječi. Hrvati će doći u situaciju da će se prebrojavati za konstitutivnost, a to je naravno velika katastrofa“.

Još početkom ove godine u Njemačkoj je ukinuto pravilo po kojem poslodavac radnu dozvolu za hrvatskog državljanina može da dobije samo ako ne pronađe adekvatnog radnika iz ostalih zemalja Evropske unije. To su mnogi već iskoristili.

Tamara Janjić također planira odlazak u inostranstvo

Tamara Janjić također planira odlazak u inostranstvo

Dvadesetsedmogodišnja Tamara Janjić nedavno je završila stomatologiju u Banjaluci. Svjesna je da je medicinski kadar izuzetno tražen u Njemačkoj, uz hrvatski pasoš, zapravo i nema prepreka za odlazak u EU. „Ova situacija me raduje jer imam izbor. Srećom, nedavno sam se zaposlila. Želim steći praktično iskustvo, raditi u struci neko vrijeme i učiti njemački jezik, tako ću lakše pronaći posao vani“, objašnjava ona.

„Odliv ljudi je alarmantan problem kojim se niko ne bavi“

Najveći problem u BiH je konstantni egzodus stanovništva, smatra Martin Raguž, predsjednik HDZ-a 1990 i delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Kao jedan od tri konstitutivna naroda, Hrvati su pred velikim izazovom kako sačuvati demografsku vitalnost, objašnjava on.

„Ta situacija je alarmantna i bez ove odluke da od 1. jula hrvatski državljani mogu tražiti posao u EU. Institucije i ključni politički akteri nisu u stanju sagledati sve probleme koje će odliv ljudi izazvati za ukupne odnose u BiH“, kaže Raguž.

Uvjeren je da Evropa Bosni i Hercegovini može pomoći samo ako ohrabri one političke opcije koje grade odgovornu, evropsku politiku.

Mirela Šulan dodaje da je je u Banjaluci sve teže „upasti“ na kursu njemačkog jezika. Potražnja je kaže, ogromna, a svi su tu sa istim ciljem.

Preporuka redakcije